O le Ebers Papyrus: O tusitusiga faʻafomaʻi a Aikupito anamua ua faʻaalia ai talitonuga faʻapitoa ma togafiti aoga

O le Ebers Papyrus o se tasi o tusitusiga faʻafomaʻi sili ona leva ma lautele a Aikupito o loʻo iai le tele o le poto faʻafomaʻi.

O le Ebers Papyrus o se faamaumauga faʻafomaʻi mai Aikupito anamua o loʻo ofaina mo le 842 togafitiga mo faʻamaʻi ma faʻalavelave. Sa faʻataua i le fatu, le respiratory system, ma le maʻisuka aemaise lava.

Ebers Papyrus
I le agavale o se fomai o faia taotoga o mata. O le Ebers Papyrus o loʻo talanoaina metotia faʻafomaʻi ma fofo. O le Ebers Papyrus i le itu taumatau. © MRU

O le Papyrus e toeititi 68 futu (21 mita) le umi ae 12 inisi (30 senitimita) lautele. O loʻo iai nei ile Leipzig's University Library i Siamani. Ua vaevaeina i laina 22. Na faaigoaina i le igoa lauiloa Egyptologist Georg Ebers ma e talitonu na faia i le va o le 1550 ma le 1536 TLM i le taimi o le nofoaiga a le tupu Aikupito o Amenopis I.

O le Ebers Papyrus e taʻua o se tasi o Aikupito sili ona matua ma sili ona lautele faʻamaumauga faʻafomaʻi. E maua ai se vaaiga felanulanuaʻi i Aikupito Anamua vailaʻau ma faʻaalia ai le tuʻufaʻatasia o le saienitisi (lauiloa o le talafeagai auala) ma le faʻataulaitu-faʻalelotu (lauiloa o le le mafaufau lelei auala). Ua lautele suʻesuʻeina ma toe faaliliu toeititi lima taimi, ma ua amanaʻia ma tuuina atu malamalamaʻaga tele i anamua Aikupito aganuu lalolagi i le va o le 14th ma le 16th senituri BC.

E ui lava o le Ebers Papyrus o loʻo iai le tele o le poto faʻafomaʻi, e naʻo sina aofaʻiga o faʻamaoniga i le auala na maua ai. Na lauiloa muamua ole Assasif Medical Papyrus o Thebes ae leʻi faʻatau e Georg Ebers. E tutusa lava le manaia i le iloa pe faʻafefea ona oʻo mai i lima o Geog Ebers e pei foi o le aʻoaʻoina e uiga i togafitiga faʻafomaʻi ma faʻaleagaga o loʻo ia talanoaina.

Le talafatu & talaʻaga o le Ebers Papyrus

Ebers Papyrus
O le Ebers Papyrus (1550 TLM) mai Aikupito anamua © Wikimedia Commons

E tusa ai ma tala faaanamua, na ulufale atu Georg Ebers ma lana sponsor mauoa o Herr Gunther i se faleoloa e le masani ona aoina e le tagata ao lafoa oloa e igoa ia Edwin Smith i Luxor (Thebes) i le 1872. Na lagona e le nuu o Egyptology na ia maua ese le Assasif Medical Papyrus.

Ina ua taunuʻu ane Ebers ma Gunther, sa la fesiligia le mau a Smith. O le papyrus papyrus na afifiina i le ie mama na tuʻuina atu ia i latou e Smith. Na ia taʻua e faapea na maua i le va o vae o se tina i le Theban necropolis 'El-Assasif District. E aunoa ma se toe finau, na faʻatau e Ebers ma Gunther le papyrus faʻafomaʻi ma i le 1875, na latou lolomiina i lalo o le igoa Facsimile.

E ui lava e le talitonuina pe o le Ebers papyrus papyrus e moni pe o se taufaasese taufaasese, o le mea moni na tumau na maua e Georg Ebers le Assasif papyrus ma amata ai ona tusia se tasi o sili sili fomaʻi tusitusiga i le faʻamaumauga o talafaʻasolopito.

O le papyrus faafomai na gaosia e Ebers i se lua-voluma lanu ata toe gaosia, atoa ma le hieroglyphic Igilisi i le Latina faaliliuga. O le faaliliuga Siamani a Joachim na aliae mai i se taimi puʻupuʻu ina ua uma ona lolomiina i le 1890, sosoo ai ma le faaliliuga a H. Wreszinski o le hieratic i hieroglyphics i le 1917.

E fa isi faʻaliliuga Igilisi o le Ebers Papyrus na maeʻa: o le muamua na saunia e Carl Von Klein i le 1905, o le lona lua na tusia e Cyril P.Bronron i le 1930, o le lona tolu a Bendiz Ebbel i le 1937, ma le lona fa na faia e le fomaʻi ma le sikola Paul Ghalioungui. O le kopi a Ghalioungui o loʻo avea pea ma faʻaliliuga faʻaonaponei o le papyrus. E taʻua foi o se tasi o lomiga taua i luga o le Ebers Papyrus.

E ui lava i le tele o taumafaiga e faʻamatala saʻo le Ebers Papyrus, ae o le papyrus o loʻo faʻaauau pea ona le maua e oʻo lava i tagata poto o Egyptologists. O se numera tele o faʻamalologa na maua mai le mea na faʻaliliuina i le talu ai 200 tausaga, maua ai malamalamaaga i le anamua Aikupito Aikupito.

Le Ebers Papyrus: O a ni mea ua tatou aʻoaʻoina?

O le Ebers Papyrus: O tusitusiga faʻafomaʻi a Aikupito anamua ua faʻaalia ai talitonuga faʻapitoa ma togafiti aoga 1
O se fomaʻi Aikupito anamua ma onosaʻi. © Crystalinks

E pei ona taʻua muamua, sa vaevaeina le lalolagi faafomai a Aikupito i ni vaega se lua: "metotia fetuutuunai," o togafitiga na faavae i luga o aso nei mataupu faasaienisi, ma "metotia le talafeagai," na aofia ai talitonuga magico-lotu aofia ai amulet, incantations, ma sipela tusia e talanoa anamua Atua Aikupito. I tua atu i na mea uma, sa i ai se taua fesoʻotaʻiga i le taimi i le va o togafiti faʻalelotu, lotu, ma le soifua maloloina faʻafomaʻi o se holistic poto masani. E leai se mea e pei o siama pe faʻamaʻi pipisi; na o le toʻatamaʻi o Atua.

E ui lava o le Ebers Papyrus na tusia i le 16th senituri BC (1550-1536 BC), o faʻamaoniga i gagana na faʻailoa mai ai o le tusitusiga na aumaia mai tusitusiga tuai mai le 12th Aikupito a Aikupito. (Mai le 1995 i le 1775 BC). O le Ebers Papyrus na tusia i le hieratic, ose faʻamaumauga puʻupuʻu o hieroglyphics. E i ai 877 rubric (vaega faʻanumera) i mumu vaitusi, sosoo ai ma tusitusiga uliuli.

O le Ebers Papyrus e aofia ai le 108 pou faanumeraina 1-110. O koluma taʻitasi e i le va o le 20 ma le 22 laina o tusitusiga. O le tusitusiga na faʻaiʻuina i le kalena ua faʻaalia ai na tusia i le tausaga lona iva o le Amenophis, o lona uiga na faia i le 1536 BC.

O loʻo iai le oa o le poto e uiga i le anatomy ma le physiology, oona, faʻailoga, ma le puleaina o le maʻisuka. Faʻatasi ai ma togafitiga o loʻo aofia i totonu o le tusi, o togafitiga ia e togafitia ai maʻi e mafua mai i manu, o mea totino oona, ma mea oona oona.

Ole tele ole papyrus e taulaʻi ile togafitiga e ala ile faʻaaogaina o vailaʻau, kulimi, ma isi vailaʻau faʻafomaʻi. E 842 itulau o togafitiga faʻafomaʻi ma talavai e mafai ona tuʻufaʻatasia e fai ai paluga e 328 mo faʻamaʻi eseese. E i ai, peitaʻi, leai se mea e faʻamaonia ai o nei paluga na iloiloina muamua i le faʻavasegaina. O nisi e talitonu o ia fatuga na faia e le vaega o le fesoʻotaʻiga ma atua.

E tusa ai ma faʻamaoniga o talaʻaga, talaʻaga, ma faʻafomaʻi, na i ai i fomaʻi Aikupito anamua le poto ma agavaʻa e togafitia ai a latou tagata mamaʻi (togafitiga faʻavae i luga o aʻoaʻoga faʻasaienisi faʻaonapo nei). E ui i lea, o le manaʻo e tuʻufaʻatasia sauniga faʻale-agavaʻa faʻalelotu (metotia le faʻamaoni) atonu o se aganuʻu manaʻomia. Afai e le aoga le aoga faʻaoga, e masani lava ona liliu fomaʻi anamua i auala faʻaleagaga e faʻamatala ai le mafuaʻaga ua le galue ai se togafitiga. Tasi faʻataʻitaʻiga e mafai ona maua i le faʻaliliuga o se masani malulu malologa sipela:

“Alu i fafo, fetid isu, tafe mai i fafo, atalii o fetid isu! Alu ese ia oe le na gagau ponaivi, faʻaleaga le ulupoʻo ma faʻamaʻi ia pu e fitu o le ulu! ” (Ebers Papyrus, laina 763)

O tagata Aikupito anamua na vaʻai totoʻa i le fatu ma faʻamaʻi toto. Na latou manatu o le fatu na pule i le faʻatonutonuina ma le feaveaia o sua o le tino e pei o le toto, loimata, mimi, ma le sua. O le Ebers Papyrus e tele lona vaega ua faʻaulutalaina "le tusi o fatu" o loʻo faʻamatalaina ai le sapalai o le toto ma alatoto e fesoʻotaʻi i itulagi uma o le tino o le tagata. O loʻo taua ai foʻi faʻafitauli o le mafaufau e pei o le faʻanoanoa ma le mafaufau o ni mea taua o le maua o se loto vaivai.

le papyrus aofia ai foʻi mataupu i gastritis, maʻitaga mauaina, gynecology, puipuia, puipui, papala, faigata mata, faaletonu paʻu, taotoga togafitiga o malignant tumors, ma ponaivi tulaga.

Anamua fafine maʻitaga o Aikupito e fananau mai ma siʻosiʻomia e isi fafine Aikupito anamua
Papyrus ata o se fafine fananau mai ma fesoasoani e isi fafine ma atua. © Aferika Alualu i Luma

E i ai le tasi parakalafa faʻapitoa i le papyrus 'faʻamatalaga o nisi maʻi e talitonu le tele o tagata atamamai o se faʻamatalaga saʻo pe faʻafefea ona iloa le maʻi suka. Mo se faʻataʻitaʻiga, na lagona e Bendix Ebbell o Rubric 197 o le Ebers Papyrus na o gatasi ma faʻailoga o le maʻisuka mellitus. O lana faʻaliliuga o tusitusiga a Ebers e faʻapea:

“Afai e te suʻesuʻeina se tasi maʻi (i) le ogatotonu o lona tino (ma) ua paʻu lona tino i maʻi i lona tapulaʻa; afai e te le suʻesuʻeina ia ma e te maua faʻamaʻi i totonu (lona tino seʻi vagana ai le pito i luga o ona ivi asoaso lea o tagata o le ekalesia e pei o se fualaʻau tatau ona e taulotoina se sipela-faʻasaga i faʻamaʻi lenei i lou fale; oe tatau foi ona sauniuni mo ia totoga mo le togafitia: maʻa toto o Elephantine, palapala; saito mumu; carob; kuka i le suauʻu ma le meli; e tatau ona 'aina e ia i le taeao fa mo le taofiofia o lona fia inu ma mo le faʻamaloloina o lona tino maliu. "(Ebers Papyrus, Rubric Nu 197, Koluma 39, Line 7).

Meafaigaluega tipitipi a Aikupito anamua Ebers Papyrus
O anamua Aikupito falemaʻi & taotoga mea faigaluega replicas - Falemataaga a Tamaiti i Kairo. © Wikimedia Commons

E ui o ni vaega mai le Ebers Papyrus e faitau pei o solo faʻamaoni i taimi, ae o loʻo avea foʻi ma sui o uluaʻi taumafaiga e suʻe se faʻamatalaga e tai tutusa ma vaega o loʻo maua i tusi faʻafomaʻi. O le Ebers Papyrus, pei o le tele o isi paʻu, e le tatau ona le amanaʻiaina o ni tatalo faʻavae, ae ia avea o se faʻatonuga aoga e faʻatatau i le Aikupito anamua sosaiete ma taimi. I le vaitaimi na manatu ai le Atua o puapuaga o tagata, o nei tusi sa fai ma vaifofo mo maʻi ma manuaga.

O le Ebers Papyrus o loʻo ia te ia ni faʻamatalaga taua i lo matou iloa i le taimi nei i olaga Aikupito anamua. A aunoa ma le Ebers Papyrus ma isi tusitusiga, o saienitisi ma tusitala faʻasolopito e naʻo mummies, art, ma tombs e galulue ai. O nei aitema ono fesoasoani i mea moni faʻamaonia, ae a aunoa ma ni tusitusiga tusitusia i le lalolagi o a latou lomiga o vailaʻau, e leai se faʻasino mo le faʻamalamalamaga o le Aikupito anamua lalolagi. Peitai, e i ai lava ni masalosaloga e uiga i le pepa.

Le masalosalo

Talu ai le tele o taumafaiga e faʻaliliu le Ebers Papyrus talu mai lona mauaina, ua leva ona manatu o le tele o ana upu na malamalama sese ona o le faʻaituau o taʻitasi faʻaliliuupu.

O le Ebers Papyrus, e tusa ai ma le saunoaga a Rosalie David, o le faauluuluga o le nofoaga tutotonu o le KNH mo meaola i Aikupito i le Iunivesite o Manchester, atonu e leai se aoga. Na taua e Rosalia i lana pepa o le Lancet i le 2008, le faia o suʻesuʻega O papairita Aikupito o se faʻatapulaʻaina ma faigata mafuaʻaga ona o le matua laʻitiiti vaega o le galuega e manatu e tumau i le atoa 3,000 tausaga o le malo.

Ebers Papyrus
Faʻatonuga mo le 3,500-tausaga le matua suʻega suʻega. © Carlsberg Papyrus Collection / Iunivesite o Copenhagen

Na faaauau le tala a Tavita, o tagata faaliliu upu o loʻo i ai nei, ua fetaiaʻi ma mataupu ma le gagana i totonu o pepa. Na ia maitauina foʻi o le faʻailoaina o upu ma faʻaliliuga o loʻo maua i se tusitusiga e tele lava ina feteʻenaʻi ma faʻamatalaga tusitusia o loʻo maua i isi tusitusiga.

O faʻaliliuga, i lana vaʻai, e tatau ona faʻaauau ona suʻesuʻe ma aua le faʻamautuina. Ona o luitau na taua e Rosalie David, o le tele o sikola na taulaʻi i le auiliiliina o mummified auivi toega o tagata taʻitoʻatasi.

Peitaʻi, o suʻesuʻega faʻatekonolosi ma leitio i mummies a Aikupito, ua faʻaalia ai le tele o faʻamaoniga e iloa ai, o tagata fomaʻi mai Aikupito anamua, sa matua atamamai lava. O nei suʻesuʻega na faʻaalia ai le toe faaleleia o gaui ma faʻaputuga tino, faʻamaonia ai o fomai tipitipi Aikupito anamua sa popoto i taotoga ma tipiʻesea. Ua maua foi o tagata Aikupito anamua sa popoto i le faia o lapoʻa tamatamaivae faatamaia.

Faʻatauga vae
Prosthetic toevae faia o cartonnage, maua i luga o le vae o se tina mai le Tolu vaitau vaitaimi (circa 1070-664 BC) British Museum. © Wikimedia Commons

Mummy tissue, ponaivi, lauulu, ma nifo faʻataʻitaʻiga na auʻiliʻiliina e faʻaaogaina ai tala faʻasolopito, puipuiga o le tino, faʻataʻitaʻiga o le puipuiga o le tino, ma le suʻesuʻega o le DNA. O nei faʻataʻitaʻiga fesoasoani i le faʻailoaina o maʻi na afaina ai tagata mummified. O maʻi na faʻailoa mai i mumia na eliina, sa togafitia i togafitiga faʻafomaʻi o loʻo taua i vailaʻau faʻafomaʻi, ma faʻamaonia ai, o nisi, pe a le o uma, o vailaʻau na lisiina i tusitusiga pei o le Ebers Papyrus atonu na manuia.

O vailaʻau faʻafomaʻi, pei o le Ebers Papyrus, o loʻo iai faʻamaoniga mo le amataga mai o tusitusiga faʻafomaʻi ma saienitisi a Aikupito. E pei ona taʻua e Veronica M. Pagan i lana tala o le World Neurosurgery:

"O nei tusitaai na faʻaaogaina e tufatufa ai faʻamatalaga mai lea augatupulaga i lea augatupulaga, masalo na teu i lima i taimi o taua ma faʻaaoga e fai ma faʻasino i aso uma o le olaga. E oʻo lava i nei tusitaai uiga ese, e foliga mai e sili atu nai lo se tikeri, o le poto faʻafomaʻi na tuʻufaʻasalalau mai i le aliʻi e oʻo atu i le tamaititi aʻoga ”(Pagan, 2011)

O isi suʻesuʻega o le Ebers Papyrus, faʻapea foi ma le tele o isi o loʻo i ai, e fesoasoani i tagata aʻoaʻoina ia iloa le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaleagaga ma faʻasaienisi i popofou o Aikupito poto faʻafomaʻi. E mafai ai e se tasi ona puʻea le tele o le poto faʻasaienisi na iloa i taimi ua tuanaʻi ma na pasi mai i augatupulaga. E faigofie lava le le amanaʻia o le tuanaʻi ma talitonu o mea fou uma na atiaʻe i le luasefulu-tasi seneturi, ae atonu e le o le tulaga lea.

Upu mulimuli

O le Ebers Papyrus: O tusitusiga faʻafomaʻi a Aikupito anamua ua faʻaalia ai talitonuga faʻapitoa ma togafiti aoga 2
O Faʻaiʻuga o se Pusi Aikupito, John Reinhard Weguelin, 1886. © Wikimedia Commons

O Rosalie David, i le isi itu, na ia unaʻia le faia o nisi suʻesuʻega ma e le talitonu i tusi taai ma o latou tomai e faamalolo ai. E faigofie tele mo tagata taʻitoʻatasi i aso nei ona le amanaʻiaina togafitiga faʻafomaʻi anamua. O mea alualu i luma na faia na alualu i luma i le tulaga o le maʻi sili ona oti ma puapuaga ua i le pito o le faaumatiaga. O nei faʻaleleia atili, i se isi itu, na o le maofa lava ia i latou e nonofo i le luasefulu-tasi seneturi. Mafaufau pe o le a le manatu o se tagata mai le 45th seneturi i amioga o aso nei.

I tua atu i na mea uma, o se mea mataʻina le mataituina pe o faʻataʻitaʻia togafitiga faafomai i le lalolagi i Sisifo o le a taʻua o:

"O se tuʻufaʻatasiga o faʻaleaganuʻu ma togafiti faʻavae sa fofoina e faʻaitiitia ai maʻi na sisivaina se laina fufusi i le va o latou atua faʻalelotu ma le Atua le vaʻaia ua taʻua o le 'science.' Maʻimau pe ana iloa e nei tagata o le papala ma le faʻaopoopoga o totoga sili ona taua ia, atonu e sili atu nai lo naʻo le 21 seneturi neophytes. "

O se lagona e tatou i le lalolagi nei o le a vaʻaia e pei o le valea ma le inosia, ae o tatou augatama ono avea o se tala faʻasolopito ma archaeologically taliaina. Atonu e manaʻomia le talaaga mo le Aikupito anamua i lenei itu. O atua anamua ma a latou faʻamalologa na moni i lo latou lalolagi.