12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi

Na e iloa o le muamua komipiuta na faia i le 100 TLM?

E i ai mea fou e foliga mai na faia i aso nei ae na faia moni lava i le tele o seneturi e oo lava i le tele o afe tausaga talu ai.

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 1
© Ata Fa'amatalaga: Wikimedia Commons

O se lisi lenei o 12 sili ona alualu i luma tekinolosi ma mea fou na muamua atu io latou taimi:

1 | Ta'otoga fa'alelei ma fa'apipi'i fa'apipi'i - 3,000 TLM

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 2
O mea fa'apolofesa e afua mai i Sasa'e lata ane anamua pe tusa o le 3000 TLM, fa'atasi ai ma fa'amaoniga muamua o fa'apolofesa na fa'aalia i Aikupito anamua ma Iran. © Ata Fa'amatalaga: Wikimedia Commons

O le uluai faʻamauina faʻapipiʻi faʻapipiʻi i le talafaasolopito e faʻasaʻo ai foliga faʻaletonu na tupu i Aikupito anamua, i le faitau afe o tausaga ua mavae. O se tamatama'ivae laupapa, na maua i luga o se tina. E ui lava o se tamatamaʻivae faʻapitoa, ae e foliga mai e fesoasoani i le tagata o loʻo tauaveina.

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 3
Papatusi VI & VII o le Edwin Smith Papyrus i le Rare Book Room, Niu Ioka Academy of Medicine

Togafitiga mo le toe faaleleia palasitika o se isu gau o loʻo taʻua muamua i le Edwin Smith Papyrus, o se tusitusiga o se tusitusiga faafomaʻi a Aikupito Anamua. O se tasi lea o talafa'asolopito pito leva ona iloa, na tusia i le Malo Tuai mai le 3000 i le 2500 TLM.

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 4
Auala Initia anamua o le toe fausia o isu, faʻaalia i le Gentleman's Magazine, 1794 © Image Credit: Wikimedia Commons

O le isi faʻataʻitaʻiga o taotoga palasitika anamua na faia i Initia i le 800 BC ina ua toe fausia se tamaloa i le alalaupapa nasal e faʻaaoga ai le paʻu i luga o le muaulu ma alafau.

E le gata i nei, Sushruta, o se fomaʻi Initia i le senituri lona 6 TLM, na faia ni sao taua i le fanua o le palasitika ma le taotoga o le mata lea o loʻo tatou mulimuli ai pea.

2 | Alavai – pe tusa o le 2,600 TLM

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 5
Mohenjo-Daro Drainage System © Harappa.Com

O uluai faiga alavai fa'apitoa i tala fa'asolopito o tagata na maua i Mohenjo Daro ma Harappan, lua o nofoaga sili ona tele o le Indus River Valley civilization, lea ua i ai nei i Pakistan. Sa i ai fale'ele'ele lautele, vaita'ele ma se alavai mo le taulaga atoa.

E lē gata i lea, o nisi o alavai anamua na maua i aai anamua o Papelonia, Saina, ma Roma, ma o loo iai pea i aso nei.

3 | Auupega afi - pe tusa o le 420 TLM

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 6
O se vaa Byzantine o loʻo faʻaaogaina le Afi Eleni e faasaga i se vaʻa a le tagata fouvale, o Thomas le Slav, 821. Faʻataʻitaʻiga o le seneturi lona 12 mai le Madrid Skylitzes © Image Credit: Wikimedia Commons

O lenei auupega mataʻutia, e taʻua o le Afi Eleni, na faaaogā e le emeperoa o Roma i Sasaʻe e fai ma auupega o le faaumatiaga tele o vaa o le fili. O se paipa apamemea, e faʻaosoina ai se vailaʻau sili ona mu mai totonu. I le taimi muamua, o le a faʻaaogaina se pamu paʻu ma laupapa e tui ai lenei vailaʻau i totonu o le paipa. I le pito i luga o le paipa, sa i ai se tagata o loʻo tu ma le afi i le taimi na paʻu ai le tafe o vailaʻau, ma o le a mu aʻo leʻi tuʻuina atu i vaʻa o le fili. E mafai foi ona mu malosi i luga o le vai.

E ui o le afi Eleni na muaʻi faʻaaogaina e tagata Roma na osofaʻia i Constantinople i le va o le 673 TA ma le 678 TA, na taʻua e le tusitala o talafaasolopito o Atenai o Thucydides e faapea i le vagaia Delium i le 424 TLM na fa'aaogaina ai se fa'agaau umi i luga o uili e feula ai le afi i luma e fa'aaoga ai se fa'aalo tele.

4 | Uati fa’ailo – pe tusa o le 400 TLM

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 7
O le uati faailo a Plato o le masini fafagu muamua lea i le talafaasolopito o tagata, Kotsanas Museum, Herakleion © TripAdvisor

I aso anamua, o le faifilosofia Eleni Plato na fa'aaogaina se mita vai e mafai ona fa'ailoa mai ai ua o'o i le taimi o ana lauga i le vaveao. Na mulimuli ane faia foʻi taimi faapena i Roma anamua ma Sasaʻe Tutotonu.

5 | Robot – 323 TLM

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 8
Mai le tusi na taumafai e faʻamatalaina faʻamatalaga i tua atu o le Kempelen chess-playing automaton (ua taʻua o The Turk) ina ua uma ona toe faʻaleleia le masini. 1789, Faletusi a le Iunivesite o Humboldt © Ata Faʻamatalaga: Wikimedia Commons

O ulua'i fa'aliliuga o masini fa'aonaponei, fa'atama'ita'i sa tu'u i luga o se moli o le ava i le motu o Pharos i Alesania, Aikupito anamua. I le ao, e mafai ona latou liliu ma pa'i le logo. I le po, latou te faia leo leotele e pei o pu, e faailoa atu ai le auvaa i le mamao o le matafaga.

6 | Mea e fua ai le mamao – 3 senituri TLM

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 9
O le Toa o Alesania (10 AD - 70 AD) o loʻo faʻamatalaina se masini Odometer tutusa i le mataupu 34 o lana Dioptra. O le toe fausia lea o le Hero's odometer, Thessaloniki Science Center ma Technology Museum. © Ata Fa'amatalaga: Wikimedia Commons

O le foma'i Eleni o Archimedes o le tagata muamua na ia faia se masini (Odometer) e fua ai le mamao e uia e se taavale. E foliga mai o se laina o uili laiti ua togitogia, e fai ma sui o le umi o le malaga a le taavale. E ui o le masini na muamua faamatalaina e Vitruvius pe tusa o le 27 ma le 23 T.L.M., o le tagata suʻesuʻe moni e talitonuina Archimedes o Syracuse (c. 287 BC – c. 212 BC) i le taimi o le First Punic War.

O se masini faapena na maua i Saina anamua, na faia e Zhang Heng, o se saienitisi i le Eastern Han Dynasty.

7 | Ma'a - e tusa ma le 3 senituri TLM

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 10
I le 1938, na maua ai e le tagata suʻesuʻe Siamani o Wilhelm Konig se fagu omea anamua ma isi mea faapena o se vaega o le aoina i le National Museum of Iraq, lea na mafua mai i le Patian Empire © Image Credit: History InsideOut.

O le ipu omea lea, ua ta'ua Baghdad Battery, o lo'o fa'apipi'iina i se paipa 'apamemea ma se u'amea i totonu. O lo'o manatu e mafai ona fa'atupuina le malosi fa'aeletise e ala ile tali fa'ama'i i totonu ole va'a. O le mea moni, e le o iloa lava e tagata pe o le a le mea e fai ai lea malosiaga aua o le taimi lea e leai ni masini e gaosia ai le eletise. E iai le talitonuga e faʻaaogaina e togafitia ai maʻi, ma o le isi talitonuga e faʻaoga le maa lea e teu ai pepa taua. E leai se tasi na te iloa lelei le mea o loʻo tupu iina i nei mea uiga ese.

8 | Faitotoa otometi - 1st senituri TA

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 11
Ata Ata na saunia e P. Hausladen, RS Vöhringen © Ata Fa'aaitalafu: Anamua Origin

I Eleni anamua, sa iloa e tagata le auala e fai ai faitotoʻa otometi i totonu o le malumalu, e faʻamalosia e afi afi. E tutu e tagata se afi i lalo ifo o le fata faitaulaga, o loo i luga o ia paipa o loo iai vai. O le ausa na tu'uina atu o le a liliu ai le turbine ma fesoasoani i le faitotoa o le malumalu e tatala otometi. O lenei togafiti e fa'atupuina ai fo'i se fa'afoliga fa'alilolilo i totonu o le malumalu.

9 | Masini fa'atau - 1st senituri TA

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 12
Masini vai pa'ia sa fa'aogaina tupe anamua. © Ata Fa'amatalaga: Wikimedia Commons

I aso nei, e mafai e masini faʻatau oloa ona faʻatau atu toetoe o mea uma, mai meataalo i mea inu vevela ma malulu ma meaʻai. Ae i aso anamua, i lenei masini, e mafai e tagata ona faatau na o le vai paia e fufulu ai o latou lima i malumalu. A tu'u se tupe i totonu o le masini, e otometi lava ona tu'uina atu e lana faiga se aofaiga o le vai i lima o le tagata fa'atau (tagata asiasi).

10 | Seismograph – 132 TA

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 13
O se ata o le seismoscope a Zhang Heng. Na faia i le apamemea uliuli, e pei o se fagu uaina, e siomia e tarako e valu, o le ulu tarako e faasaga i toads e valu i itu e valu. O tarako taʻitasi ma toad e fesoʻotaʻi ma se tapasa, o lea e mafai ai ona vave faʻaalia tonu le mea o le a tuʻuina atu ai le faʻalavelave. O loʻo faʻaalia i le Chabot Space & Science Center i Oakland, Kalefonia. © Ata Fa'aaitalafu: Public Domain

O le isi mea fou fou a Zhang Heng, o se masini e lapatai ai mafuie. Sa ia siakiina ma faamaumauina mea uma na tutupu i mafuie ona faaalu ai lea o le tele o le taimi e suʻesuʻe ai ma fatuina se masini fuaina ma le vavalo o le mafuiʻe e taʻua o le “earthquake weathervane.” E ui lava e foliga ese, ae e matua sa'o. Pe a toeitiiti tupu se mafuiʻe, o le a oso aʻe se tamaʻi polo kopa mai se tasi o gutu tarako e valu ma faamatuu atu i le gutu o le toka i lalo ifo, e faailoa atu ai le itu o le mafuiʻe.

11 | Mata tioata – 10 senituri TA

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 14
Matatio Kiona a Eskimos © Ata Faʻamatalaga: Fandom

O matatioata muamua na faia e le Eskimo e puipuia o latou mata mai le susulu mai le la i luga o le kiona. Peita’i, e leai ni matatioata o lo’o fa’apipi’i i ai, ae o se mea e puipui ai mata o lo’o vaneina mai i nifo elefane o le ta’avale ta’avale, e lua ni pu po’o ni pu laiti se lua e iloa ai le auala.

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 15
Matatioata Kuata Smoky Smoky Saina, 12 senituri TA

O le uluaʻi pea tioata na faia mulimuli ane i Saina, i le 12th seneturi, ma e leʻi faia mai tioata, ae mai se mea taua e taʻua o le quartz smoky. O lo latou fa'aoga e natia ai foliga o le tagata na i lo le puipuia o mata mai le la.

12 | Komepiuta – i le 100 TLM

12 mea fou na faia i luma atu ole latou taimi 16
O le Antikythera mechanism o se komepiuta fa'atusa Eleni fa'aigoa lima anamua lea na fa'amatalaina fo'i o le fa'ata'ita'iga muamua o ia masini e fa'aaoga e va'ai ai tulaga fa'apitoa ma gasetoto mo le kalena ma fa'amoemoega fetu i le tele o tausaga i luma atu. O lenei mea taua na maua mai i le sami i le 1901, ma faailoa i le aso 17 o Me 1902 o loʻo i ai se mea faʻaoga e le tagata suʻesuʻe o mea anamua o Valerios Stais. © Ata Fa'aaitalafu: Public Domain

O lenei masini, e taʻua o Antikythera, ua taʻua o se komepiuta Eleni anamua ona e mafai ona faamaumauina gaoioiga o mea faitino i le atulaulau, ma vavalo saʻo le taimi o le gasetoto o le la ma le gasetoto o le masina. E le gata i lea, ae e mafai foi ona fuafua le fa tausaga-taamilosaga o le Taaloga Olimipeka anamua, tutusa ma se Olimipeka.