O le ala lea na faʻamaloisa ai Jean Hilliard ma toe ola i tua i le ola!

O Jean Hilliard, le teine ​​vavega mai Lengby, Minnesota, sa aisa, liusuavai - ma ala i luga!

I le tamai taulaga o Lengby, Minnesota, na tupu ai se vavega mata'utia na maofa ai le nuu atoa. Na avea Jean Hilliard ma molimau ola i le malosi o le agaga o le tagata ina ua sao faavavega o ia mai le aisa malo ma toe liu i le ola. O lenei tala uiga ese o le ola na faagaeetia ai le lalolagi, ma faamaonia ai e mafai moni lava ona tutupu vavega i le olaga.

Jean-hilliard-ata-aisa-ata
O lenei ata, e faʻaalia ai le tulaga aisa o Jean Hilliard, na aumai mai se faʻamaumauga i luga o le tala a Jean Hilliard. Mea lilo e le'i fofoina

O ai Jean Hilliard?

O Jean Hilliard o se talavou e 19 tausaga le matua mai Lengby, Minnesota, o le na sao mai le malulu ogaoga o le 6-itula i le −30°C (−22°F). I le taimi muamua, e foliga le talitonuina le tala ae o le mea moni na tupu ia Tesema 1980 i nuu i tua i matu i sisifo o Minnesota, Iunaite Setete.

O le ala lea na malo ai Jean Hilliard i le aisa mo le silia ma le ono itula

I le pogisa o le vaeluaga o le po i le aso 20 o Tesema, 1980, a o tietie Jean Hilliard i le fale mai le taulaga ina ua uma ona faaalu ni nai itula ma nisi o ana uo, sa feagai o ia ma se faalavelave lea na iu ai i le faaletonu o le taavale ona o le vevela i lalo ifo o le zero. Mulimuli ane, ua tuai o ia ona ui atu lea o ia i se auala alalaupapa i se auala iliili aisa i le itu i saute o Lengby, ma o le Ford LTD a lona tama e iai le uili tua, ma e leai ni taofi loka. O le mea lea, na se'e ai i totonu o le lua.

Na iloa e Hilliard se tama i lalo o le auala, o Wally Nelson, o le uo mamae a lana uo tama o Paul i lena taimi. O lea, na amata ai ona ia savali atu i lona fale, lea e tusa ma le lua maila le mamao. E 20 i lalo i lena po, ma sa ia ofuina ni seevae kaupoe. Sa i ai se taimi, sa matua le mautonu ma le fiafia o ia i le iloaina o le fale o Uale. Ae peitai, ina ua mavae le lua maila o savali, pe tusa o le 1 i le taeao, sa iu ina ia iloa atu le fale o lana uo i totonu o laau. “Ona pogisa lea o mea uma!”—o lana tala lea.

Mulimuli ane, na taʻu atu e tagata ia Hilliard na ia oo atu i le fanua o lana uo, ma tautevateva, ma tolotolo i ona lima ma tulivae i le faitotoa o lana uo. Ae na matua le aoga lona tino i le tau malulu ma paʻu ai i le 15 futu i fafo atu o lona faitotoa.

Ona oo lea i le taeao na sosoo ai pe tusa o le 7 i le taeao, ina ua uma ona paʻu i lalo le vevela i le -30°C (−22°F), na maua ai e Uale lona “malosi ua aisa” ina ua uma ona aafia i le malulu tele mo le ono itula—i ona mata. matala lautele. Sa ia uuina lona kola ma faasee o ia i totonu o le faapaologa. Ae ui i lea, e le manatua e Hilliard se mea.

I le taimi muamua, sa manatu Uale ua oti o ia, ae ina ua ia vaaia se mea e pei o ni mafui’e o loo sau mai lona isu, sa ia iloa ai o loo tauivi pea lona agaga e nofo i lona tino malo malo. Ona ave loa lea o ia e Uale i le Fosston Hospital, e tusa ma le 10 minute mai Lengby.

O mea nei na maua e foma'i uiga ese ia Jean Hilliard?

I le taimi muamua, na maua e fomaʻi foliga o Jean Hilliard ua efuefu ma mata e matua mautu e aunoa ma se tali atu i le malamalama. Sa fa'agesegese lona fatu i le tusa ma le 12 pa'o i le minute. E lei maualuga le faamoemoe o fomai mo lona olaga.

Na latou fai mai o lona paʻu e "matua malō" ma e le mafai ona latou tuʻia i se nila faʻamaʻi e maua ai se IV, ma o le vevela o lona tino na "maualalo tele" e lesitala i luga o se fuamoa. I totonu o le loto, sa latou iloa ua tele lava ina oti o ia. Sa afifi o ia i se palanikeke eletise ma sa tuu i luga o le atua.

Ua toe foi mai le vavega ia Jean Hilliard

Jean Hilliard
O Jean Hilliard, ogatotonu, o loo malolo i le falemai o Fosston ina ua uma ona faasaoina faavavega o ia i le ono itula i le −30°C vevela ia Tesema 21, 1980.

Sa faapotopoto le aiga o Hilliard i le tatalo, ma le faamoemoe mo se vavega. I le lua itula mulimuli ane, e oo atu i le tutonu o le taeao, na teteʻe malosi ai o ia ma toe malamalama. O le mea na ofo ai tagata uma, sa matua lelei lava o ia, i le mafaufau ma le tino, e ui lava sa fai si le mautonu. E oo lava i le ma'a aisa ua mou malie atu mai ona vae i le ofo o le fomai.

Ina ua maeʻa le 49 aso o togafitiga, na alu ese ai Hilliard mai le falemaʻi e aunoa ma le leiloa o se tamatamailima ma leai se faʻaleagaina tumau o le faiʻai poʻo le tino. Sa faamatalaina lona toe manuia “O se Vavega”. E foliga mai o le atua lava ia na faasaoina o ia i se tulaga sili ona matautia.

Faʻamatalaga i le toe faʻaleleia o vavega a Jean Hilliard

E ui o le toe foʻi mai o Jean Hilliard o se faʻataʻitaʻiga o le vavega moni o le olaga, ae na fautuaina e le sosaiete faʻasaienisi e faʻapea ona o le i ai o le ava malosi i totonu o lona tino, na tumau ai ona le malulu ona totoga, lea na taofia ai se faʻaleagaina tumau o lona tino i se tulaga matautia. A o David Plummer, o le polofesa o vailaʻau faʻafuaseʻi mai le Iunivesite o Minnesota na tuʻuina atu se isi manatu e uiga i le toe faʻaleleia faavavega o Jean Hilliard.

O Dr. Plummer o se tagata poto i le toe faʻaolaina o tagata i le ogaoga le maalili. Fai mai a ia, a maalili le tino o le tagata, e faagesegese le tafe o lona toto, e manaomia ai le faaitiitia o le okesene e pei o se ituaiga o sulufaʻi. Afai e faʻateleina le tafe o latou toto i le fua tutusa e faʻamafanafanaina ai o latou tino, e masani ona mafai ona latou toe faʻaleleia e pei o Jean Hilliard.

Anna Bågenholm - o le isi na sao mai le maalili tele e pei o Jean Hilliard

Anma Bagenholm ma Jean Hilliard
Ana Elisabeth Johansson Bågenholm © BBC

O Anna Elisabeth Johansson Bågenholm o se foma'i leitio Suetena mai Vänersborg, na sao mai i se fa'alavelave fa'ase'e i le 1999 na taofia ai o ia i lalo o se vaega o le aisa mo le 80 minute i le vai malulu. I le taimi lea, na aafia ai Ana e 19 tausaga le matua i le maalili tele ma na faaitiitia le vevela o lona tino i le 56.7 °F (13.7 °C), o se tasi o le vevela aupito maualalo o le tino na sao mai i se tagata na maua i le maalili faafuasei. Na mafai e Anna ona maua se taga ea i lalo o le aisa, ae na mafatia i le tafe mai o le toto ina ua mavae le 40 minute i totonu o le vai.

Ina ua maeʻa le laveaʻiina, na ave Anna e le helikopa i le Falemaʻi a le Iunivesite o Tromsø. E ui ina sa maliu o ia i le falemaʻi e pei o Jean Hilliard, ae o se vaega e silia ma le selau fomaʻi ma tausimaʻi na galulue i sifi mo le iva itula e laveai ai lona ola. Na ala Ana i luga i le sefulu aso talu ona mavae le faalavelave, na pe mai lona ua i lalo ma mulimuli ane faaalu le lua masina e toe malosi ai i le potu tigaina. E ui lava ua toetoe lava a toe malosi o ia mai le faalavelave, ae o le faaiuga o le 2009 sa mafatia pea o ia i nai faailoga laiti i lima ma vae e fesootaʻi ma manuʻa neura.

E tusa ai ma faamatalaga a tagata tomai faapitoa faafomai, na maua le taimi e malolo atoatoa ai le tino o Ana a o lei taofia le fatu. Sa matuai malulu lava lona fai'ai ina ua taofi le fatu ma e itiiti lava le okesene e manaomia e sela o le fai'ai, ina ia mafai ai ona ola le fai'ai mo se taimi umi. O le togafitiga o le maalili o le maalili, o se auala na faʻaaogaina e faʻasaoina ai i latou na afaina i le tafe toto e ala i le faʻaitiitia o le vevela o le tino, ua faʻateleina i falemaʻi Norwegian ina ua lauiloa le mataupu a Anna.

Ae faimai foi News BBC, o le toʻatele o tagata mamaʻi o loʻo mafatia i le ogaoga o le maalili e feoti, e tusa lava pe mafai e fomaʻi ona toe amata o latou fatu. O le fua faatatau o le ola mo tagata matutua ua pa'ū le vevela o le tino i lalo ole 82 °F e 10%–33%. A'o le'i o'o i le fa'alavelave a Ana, o le vevela aupito maualalo na sao mai le tino o le 57.9 °F (14.4 °C), lea na fa'amauina i se tamaititi.