I le 1942, na fausia ai e le fomaʻi o Enrico Fermi ma se vaega o tagata faigaluega le mea na latou manatu o le muamua faaniukilia reactor i le Chicago racket ball court. Ae paga lea, o le natura na sasaina i latou i le tuʻi - i le tele o tausaga.
O le mea moni e taʻu atu i ai, na fausia moni lava le masini faaniukilia faakomepiuta i Aferika - e tusa ma le 2 piliona tausaga talu ai! O se fale faaniukilia 100-kilowatt lea na gaosia ai le malosi o le malosi i itula uma e tolu mo se vaitaimi e silia ma le 150,000 tausaga.
O le mauaina o le fale faaniukilia Oklo anamua
I le aso 2 o Iuni, 1972, na maua ai e se fale gaosi suauʻu faaniukilia Farani e 200 kilokalama o le uranium na faʻamamaina mai se uranium mine i le itulagi o Oklo o Gabon Republic. I le fefe neʻi fausia e se tasi (po o se faalapotopotoga faalilolilo) se pomu faaniukilia, na vave ai ona tatalaina e le Komisi o Malosiaga Atomic a Farani se suesuega.
Mulimuli ane, o tagata suʻesuʻe ma saienitisi mai le salafa o le lalolagi, ina ua uma ona faia se suʻesuʻega auʻiliʻili, na oʻo mai i le faʻaiʻuga e ono faʻatupu faaniukilia tetele e pei o le 2 piliona tausaga le matutua o loʻo tu i tafatafa o le uranium mine a Gabon, ma o loʻo galue mo le itiiti ifo ma le 150,000 tausaga!
O le fa'agasologa alualu i luma fa'aola fa'atasi
E fa'aogaina e fa'aola faaniukilia anamua le vai i luga o le eleele ma le vai o le eleele e fa'afetaui ma atagia ai neutrons fission fa'asologa, o lona fa'agaioiga e sili atu le alualu i luma nai lo fa'aonaponei reactors faaniukilia. E le gata i lea, na maua e saienitisi ni faʻamaoniga faʻafanua e faʻaalia ai le uranium i totonu o tioata foliga o le uranium ore na feagai ma le faʻaogaina o le filifili fission, faʻatupuina le vevela.
I le fa'agasologa, subatomic neutrons fa'asa'olotoina e ala i le pala o le uranium atoms e fa'aosoina ai le pala o isi uranium atoms, e o'o atu ai i se fa'alavelave fa'aaniukilia ma fa'asaolotoina tele le malosi e pei o le vevela. O le mea lea e fa'aogaina e fa'aola faaniukilia fa'aonaponei e gaosia ai le malosi.
Ae ui i lea, o le paso, o le mafuaʻaga lea na le paʻu saʻo ai le Oklo reactors i se faʻalavelave faʻafuaseʻi, e oʻo atu ai i le paʻu o veins pe oʻo lava i se pa. I fale faaniukilia e taofiofia le gaioiga e ala i le faʻaogaina o 'moderators'. O mea ia e faʻagesegese ai le faʻaogaina o filifili e ala i le mitiia o nisi o neutrons fission pe faʻamalosia e ala i le fetuunaiga o le malosi o le neutron.
E mana'omia e le reactor vai mama mama
O le sa avea muamua ma ulu o le United States Atomic Energy Commission ma le Nobel laureate Dr. Glenn T. Seaborg na faailoa mai: "Mo le uranium e faaauau pea ona "mu", o tulaga uma e tatau ona saoloto atoatoa mai le faaituau. O le vai o loʻo aʻafia i le tali faaniukilia e tatau ona matua mama, o nai vaega i le miliona o mea filogia o le a fatuina ai se tali "oona" e mafua ai ona le toe galue le reactor. E leai se mea o le lalolagi o i ai se vai faanatura mama.”
O fa'ata'ita'iga ma'a leitio
Ia Aperila 2018, e lua faʻataʻitaʻiga maʻa na toe maua i le taimi o faʻataʻitaʻiga i Oklo na foaʻi atu i le Vienna Natural History Museum. O le foa'i (ma le sauniga) na mafai ona maua i le fa'atupega mai le kamupani faaniukilia o Orano ma Farani's Alternative Energies and Atomic Energy Commission (CEA). Na lagolagoina e le Misiona Tumau Farani i le UN i Vienna le taumafaiga.
E tusa ai ma le International Atomic Energy Agency (IAEA), lea na fesoasoani e mataʻituina le maualuga o le leitio ma le taulimaina o na faʻataʻitaʻiga, o faʻataʻitaʻiga e lua e tuʻuina atu le vevela e tusa ma le 40 microsieverts i le itula "pe afai e te tu i le 5 senitimita le mamao mai ia i latou, e faʻatusatusa i le aofaʻi. o le felauaiga o le vanimonimo e maua e se pasese i se vaalele e valu itula mai Vienna i Niu Ioka.”
O manatu mata'utia
O le Oklo nuclear reactor i Gabon o loʻo galue mo 1500,00 tausaga e aunoa ma se faʻalavelave. O le auala e maua ai le vai e sili ona mama ua avea ma se isi mealilo e leʻi faʻamalamalamaina. O le sa'o o le fa'atulagaina o le fa'asologa o mea faaniukilia anamua e matua fa'alavelave lava i tagata popoto.
O nai saienitisi faʻapea foʻi ma nisi o tagata suʻesuʻe e talitonu o le reactor e matua maualuga lava, lea e taʻu mai ai o le 2 piliona tausaga talu ai na i ai ni tagata atamamai i le lalolagi. A o le isi manatu e faapea na fausia e tagata anamua (pei o faamatalaina i le Silurian Hypothesis e saienitisi NASA) fa'aaogaina metotia na leiloa i tagata mulimuli ane.
I le isi itu, o le toʻatele o tagata suʻesuʻe masani ua faʻaiʻu mai e faapea "Oklo e naʻo le lalolagi e iloagofie ai mea faʻalenatura na tupu faʻafuaseʻi." E pei ona faamatalaina e saienitisi Norman Schwers ma John A. Miller mai Sandia National Laboratories i se pepa 2017, le manatu o se reactor fa'alenatura na muai tusia i le 1956 i le faaaogaina o le reactor theory po'o le fa'ateleina fa'ateleina.