O suʻesuʻega e faʻaalia ai le ola atamai i le lalolagi i luma o tagata!

O le lalolagi e naʻo le pau le paneta ua tatou mautinoa e mafai ona lagolagoina se tekonolosi alualu i luma ituaiga, ae laʻititi uaʻi atu i le ono mafai, i le sili atu i le 4.5 piliona tausaga, o le tatou lalolagi na gaosia sili atu ma le tasi le atinaʻeina o malo.

O suʻesuʻega e faʻaalia ai le ola atamai i le lalolagi i luma o tagata! 1
© vaai.com.ua

Climatologist Gavin Schmidt, faatonu o le NASA's Goddard Institute for Space Studies, faatasi ai ma Adam Frank, o se saienitisi i le Iunivesite o Rochester, na filifili e suesueina lenei manatu ma tusia faatasi se mea valaauina "O le talitonuga Silurian: e mafai ona iloa se aganuu aganuu i faamaumauga o eleele ma papa?"

O suʻesuʻega e faʻaalia ai le ola atamai i le lalolagi i luma o tagata! 2
Climatologist Gavin A. Schmidt, faatonu o le NASA's Goddard Institute for Space Studies (agavale), ma Adam Frank, astrofizicist i le Iunivesite o Rochester (taumatau). © NASA & Iunivesite o Rochester

O le upu "Silurian" na nono mai le British science fiction series "Doctor O", lea e faasino i se tuuga reptilian na ola i le lalolagi i le faitau miliona o tausaga aʻo leʻi tulaʻi mai lo tatou lava sosaiete.

Lolomiina i le International Journal of Astrobiology, o le pepa o loʻo faʻamatalaina ai le ituaiga saini e mafai ona tuʻulafoaʻi e se ituaiga o meaola poto. O Schmidt ma Frank o loʻo faʻatulagaina ni faʻailoga o le Anthropocene, o le vaitaimi ua iai nei le tagata o loʻo aʻafia ai gaioiga o le paneta, e pei o le tau ma meaola eseese, e fai ma taʻiala i mea tatou te ono faʻamoemoeina mai isi atunuʻu.

E taua le manatuaina o soʻo se tele foliga faʻaalia fausaga e foliga mai e tumau le faʻasaoina i le fia sefulu miliona o tausaga o gaioiga faʻanatura, e faʻatatau uma i tagata soifua ma soʻo se ono mafai "Silurian" muamua i luga o le Lalolagi.

Ae ui i lea, Schmidt ma Frank faʻatulagaina le sailiga mo sili atu maaleale faʻailo, pei o-oloa o le faʻaaogaina o fualaʻau fualaʻau, tele faʻaleagaina mea na tutupu, palasitika faʻafitauli, gaosi mea, faʻatupuina le faʻatupuina o faʻatoʻaga atinaʻe poʻo faʻatafunaina ma radioactive isotopes ono mafua mai i le faʻanatinati o le eleele. .

"E tatau lava ona e oso i totonu o le tele o fanua eseese ma ao mai mea e mafai ona e vaʻaia," fai mai Schmidt. “E aʻafia ai le kemisi, faʻasaʻoa, faʻafanua ma isi mea uma. E ese le manaia ”, na ia faaopoopo.

Drake faʻatusa

O le saienitisi 'tusitusiga fesoʻotaʻi Silurian manatu i le Drake faʻatusa, o se auala probabilistic auala i le fuafuaina o le aofaʻi o atamamai malamalama i le Milky Way, atiina ae e le lauiloa fetu Frank Drake i 1961.

O suʻesuʻega e faʻaalia ai le ola atamai i le lalolagi i luma o tagata! 3
Frank Drake o se Harvard-aʻoaʻoina le leitio vaʻai fetu na sau i le National Radio Astronomy Observatory (NRAO) i le 1958 o se tasi o muamua astronomers i Green Bank, West Virginia. Na faʻatulagaina e Drake le muamua millimeter-wave teleskope o le NRAO ma faʻatautaia le faʻaogaina o leitio televise ile Search for Extraterrestrial Intelligence (SETI). Na faʻaaoga e lana Polokalama Ozma le telesope e 85 futu Tatel e maitau ai fetu Tau Ceti ma Epsilon Eridani mo faʻailoga o le malo. © NRAO

O se tasi o suiga taua i le faʻatusatusaga o le taimi e mafai ai e atunuʻu tuʻufaʻatasia ona faʻailoaina ni faailoilo e mafai ona iloa. O le mafuaʻaga na mafua ai le le mafai ona faʻafesoʻotaʻi ma se ituaiga ese ona o lenei taimi umi fesuiaʻiga e mafai ona matua sili ona puʻupuʻu, a le ona o tekonolosi alualu i luma malo faʻaleagaina e ia lava pe ona latou te aʻoaʻo e ola gafataulimaina i o latou lalolagi lalolagi.

E tusa ai ma Schmidt, e ono mafai ona iloa e sili atu le puʻupuʻu o le vaitaimi nai lo lona moni umi, aua o tatou o tagata soifua, e le mafai ona umi se taimi i le faia o ituaiga o mea o loʻo tatou faia. Ua tatou taofi ona ua tatou mimilo poʻo ua aʻoaʻo e aua.

Ae ui i lea, o le pa o gaioiga, maimau ma tele aofaʻiga o auala o, i le mea moni, o se matua puʻupuʻu vaitaimi. Masalo na tupu i le piliona taimi i le Vateatea, ae ana faapea e na o le 200 tausaga le umi i taimi uma, tatou te le matauina lava.

Silurian Hypothesis

O le talitonuga lava e tasi e faʻamaoni mo soʻo se malo talu ai na ono aliali mai luga o le Lalolagi, na o le pau i lalo i faʻatafunaga poʻo le faʻaititia o gaioiga e taufaʻafefe lona aoga olaga. E i ai lava ni le matua malamalama lelei lesona e mafai e tagata ona aumaia mai lenei ala vaeluaina o, mulimuli ane, o se alamanuia faʻamatalaga o le tuai evolusione mantra: fetuunai pe oti.

Lenei, mo Schmidt ma Frank, o se tasi o autu autu o le Silurian talitonuga. Afai e mafai ona tatou manatunatu i le avanoa e le o tatou muamua Terrans e fausia ai se tekonolosi alualu i luma le malamalama, atonu e mafai ona sili atu ona tatou talisapaia le le mautonu o lo tatou tulaga oi ai nei.

"O le manatu e uiga i lo tatou tulaga i le Atulaulau o lenei alualu i luma mamao ese o tatou lava mai le suesuega," fai mai Schmidt, taʻua talitonuga tuai, e pei o le geocentric faʻataʻitaʻiga o le Universe. "E pei o le faifai malie ona aveʻesea mai se matua manatu faapito vaaiga, ma o le Silurian manatu e moni lava na o se faʻaopopoga auala e faia ai lena."

"E tatau ona tatou malamalama lelei ma tatala i ituaiga uma avanoa, pe a fai tatou te vaʻaia le mea moni e ofoina mai e le Universe ia tatou," Na faaiu le saunoaga a Schmidt.