Mo le tele o tausaga, o le Venus Of Willendorf figurine o loʻo faʻafiafiaina saienitisi. O lenei fa'atagata pe a ma le 30,000 tausaga talu ai, o se tasi lea o fa'ata'ita'iga pito i leva o fa'ata'ita'iga o lo'o fa'aalia ai tagata ma ua fa'atatauina i le vaitaimi o le Paleolithic Upper, na faia e tagata tuli manu-fa'aputu.
I le 1908, i le taimi o se eliina e lata ane i le nuu o Willendorf i Lower Austria, na maua ai le 11.1-centimita le maualuga (4.4 in) figurine e taʻua o le 'Venus of Willendorf'. O le faʻataʻitaʻiga o fafine mamafa poʻo fafine maʻitaga, o loʻo i ai i le tele o tusi tala faʻasolopito, na faʻamatalaina mo se taimi umi o faʻailoga o le fausiaina poʻo le matagofie.
I le Iunivesite o Colorado School of Medicine, Richard Johnson, MD na fai mai i le 2020 na ia mauaina le tele o faʻamatalaga e fesoasoani i le faʻamalamalamaina o le enigma o loʻo siomia ai le Venus o Willendorf figurine. Fai mai Johnson, o le ki i le malamalama i tulafono o loʻo taoto i suiga o le tau ma meaʻai.
"O nisi o uluai faatufugaga i le lalolagi o nei ata lilo o fafine lapoʻa mamafa mai le taimi o tulimanu-faʻaputu i Ice Age Europa lea e te le faʻamoemoe e vaʻai i le tino puta," o le tala lea a Johnson. "Matou te faʻaalia o nei faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma taimi o le mamafa tele o meaʻai."
O se 'au su'esu'e, o lo'o ta'ita'ia e le tagata su'esu'e o Gerhard Weber mai le Iunivesite o Vienna, ma e aofia ai tagata su'esu'e o le eleele o Alexander Lukeneder ma Mathias Harzhauser, ma Walpurga Antl-Weiser sa mua'i talafaasolopito mai le Natural History Museum Vienna, na latou fa'aogaina ata tomographic maualuga e su'e ai mea mai. lea na vaneina le Venus e foliga mai na sau mai Italia i matu. O lenei suʻesuʻega mataʻina o loʻo faʻamaonia ai le feoaʻi o tagata anamua i le va o le itu i matu ma le itu i saute o Alps.
O le ata o Venus, lea e 30,000 tausaga le matua, na gaosia mai le oolite, o se ituaiga o maa e le maua i tafatafa o Willendorf. O le Venus von Willendorf e tulaga ese e le gata i lona mamanu ae faʻapea foʻi i mea na faʻaaogaina e fausia ai. O isi faʻatusa Venus e masani ona faia mai nifo elefane, ponaivi, poʻo maʻa eseese, ae o le Lower Austrian Venus na fausia mai le oolite, ma avea ai ma se faʻasalaga i mea faʻapitoa.
I le 1908, na maua ai se faʻatagata i le Wachau ma o loʻo faʻaalia nei i le Natural History Museum i Vienna. Ae ui i lea, e oʻo mai i le taimi nei, naʻo le suʻesuʻeina mai fafo. O Gerhard Weber, tagata su'esu'e i mea tau meaola mai le Iunivesite o Vienna, ua fa'aaogaina nei se faiga fou e su'esu'e ai ona totonu: micro-computed tomography. O su'esu'ega o lo'o i ai se iugafono e o'o atu i le 11.5 micrometers, lea e masani lava ona va'aia i se microscope. O le mea muamua na maua o le "Venus e le foliga tutusa i totonu. O se meatotino faʻapitoa e mafai ona faʻaaogaina e iloa ai lona amataga," o le tala lea a le tagata suʻesuʻe.
Alexander Lukeneder ma Mathias Harzhauser mai le Natural History Museum i Vienna, oe na galulue muamua ma oolites, na faʻatasi ma se 'au e iloilo ma faʻatusatusa faʻataʻitaʻiga mai Austria ma Europa. O se galuega lavelave, na maua ai e le au ni faataʻitaʻiga papa mai Falani i sasaʻe o Ukraine, mai Siamani i Sicily, tipi ese, ma suʻesuʻe i lalo o se microscope. O su'esu'ega na mafai ona maua ona o le fa'atupega na tu'uina mai e le setete o Lower Austria.
O totonu e maua ai foi faʻamatalaga e uiga i fafo
O fa'amaumauga fa'akomepiuta mai Venus na fa'ailoa mai ai o le palapala o lo'o i totonu o ma'a e eseese i le lapopo'a ma le mafiafia. Faatasi ai ma nei mea, na maua ai foʻi fasi atigi atigi e ono lapopoʻa tetele e taʻua o 'limonites'. Ua faamatalaina e lenei mea le lua pito i lalo ole lapoʻa e tutusa le lapoʻa i luga o le fogāeleele o Venus: “Atonu na malepe le limonite malo ina ua vaneina e lē na faia le Venus,” o le faamatalaga lea a Weber. "I le tulaga o le pute o Venus, na foliga mai na ia faia o se uiga lelei ona o le tatau."
O le isi su'esu'ega: O le Venus oolite e pole ona o le 'au o le faitau miliona o globules (ooides) o lo'o aofia ai ua solo. O lenei mea na avea ai ma mea e manaʻomia mo se vane vane 30,000 tausaga talu ai, ona e faigofie ona galue. O se atigi tamai atigi, e na o le 2.5 milimita le umi, na maua foi ma na tusia i tua i le vaitaimi o le Jurassic. O lenei mea e le aofia ai le avanoa o le papa o se vaega o le Miocene geological era i Vienna Basin.
Na suʻesuʻeina maeʻaeʻa e le au suʻesuʻe le lapopoa o saito o isi faʻataʻitaʻiga. Sa latou fa'aogaina polokalame e fa'aogaina ata ma faitau ma fuaina le faitau afe o fatu ta'itasi. E leai se tasi o faʻataʻitaʻiga i totonu ole 200-kilomita radius o Willendorf e oʻo lava i le mamao e fetaui. O le auʻiliʻiliga na faʻaalia ai o faʻataʻitaʻiga mai Venus e tutusa tutusa ma faʻataʻitaʻiga mai Italia i matu e lata ane i le Vaituloto o Garda. E ofoofogia lenei mea, o lona uiga o le Venus (po o ana mea) na amata lana malaga mai le itu i saute o Alps i le Danube i matu o Alps.
"O tagata i le Gravettian - o le aganuʻu meafaigaluega o le taimi - na suʻe ma nofoia nofoaga lelei. Ina ua suia le tau po o le tulaga o manu, sa latou agai i luma, e sili atu i vaitafe,” o le tala lea a Gerhard Weber. O se malaga faapena e ono alu ai ni augatupulaga.
I ni nai tausaga talu ai, na faʻataʻitaʻiina ai e le au suʻesuʻe se tasi o auala e lua mai le itu i saute i matu, ma uia se auala faataamilo i Alps ma agai atu i le Pannonian Plain. O le isi itu, e ui i lea, semanu e ui atu i le Alps, e ui lava e le o mautinoa pe na mafai ona sili atu i le 30,000 tausaga talu ai ona o le leaga o le tau i lena taimi. O lenei suiga semanu e matua le mafai pe ana i ai pea aisa i lena taimi. Vagana ai le 35 kilomita i le Vaituloto o Reschen, o le 730 kilomita le umi o le malaga i le Etsch, Inn, ma le Danube sa i lalo ifo o le 1000 mita i luga aʻe o le sami.
E mafai, ae itiiti lava, fesoʻotaʻiga i sasaʻe Ukraine
O faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o Italia i matu o le puna lea o le papa oolite Venus. Ae ui i lea, o loʻo i ai se isi mea e tupu mai i sasaʻe o Iukureini, e sili atu i le 1,600 kilomita le mamao mai Willendorf. O faʻataʻitaʻiga e le fetaui lelei e pei o Italia, ae sili atu nai lo se isi. E le gata i lea, o fuainumera Venus na tu i le itu i saute o Rusia e lata ane, e laʻititi laʻititi ae foliga tutusa ma Venus na maua i Austria. E le gata i lea, o fa'ai'uga fa'ale-aga e fa'ailoa mai ai o tagata i Europa Tutotonu ma Sasa'e na feso'ota'i le tasi i le isi i lena vaitau.
O le tala fiafia o le Lower Austrian Venus e mafai ona faʻaauau. I le taimi nei, na o ni nai suʻesuʻega faʻasaienisi na suʻesuʻeina le i ai o tagata anamua i le Alpine itulagi ma lo latou feoai. Mo se faataʻitaʻiga, o le “Ötzi” taʻutaʻua, na amata mai i le 5,300 tausaga ua mavae. Faatasi ai ma le fesoasoani a Venus taunuuga ma le fou Vienna-faavae suʻesuʻega fesoʻotaʻiga Human Evolution ma Archaeological Sciences, i le galulue faʻatasi ma anthropology, archaeology, ma isi aʻoga, ua faʻamoemoe Weber e faʻamalamalamaina le amataga o le talafaasolopito o le itulagi Alpine.
O le suʻesuʻega na faʻasalalau muamua i le tusi talaaga Lipoti faasaienisi ia Fepuari 28, 2022.
A uma ona faitau e uiga i le Venus Of Willendorf, faitau e uiga i Faamata o le 5,000-tausaga-le-matua lilo Vinča figurines moni lava avea ma faamaoniga o aafiaga extraterrestrial?