O le mealilo o le 30,000 tausaga o Venus o Willendorf na iu lava ina foia?

E talitonuina na faia e tagata tuli manu-fa'aputu i le vaitaimi o le Paleolithic Upper, o le Venus o Willendorf e tulaga ese i le tulaga o lona mamanu ma meafaitino; aua e faia i se ituaiga papa e le maua i le eria o Willendorf, Ausetalia. E foliga mai na afua mai i Italia i matu, e taʻu mai ai le feoai o tagata anamua i le Alps.

Mo le tele o tausaga, o le Venus Of Willendorf figurine o loʻo faʻafiafiaina saienitisi. O lenei fa'atagata pe a ma le 30,000 tausaga talu ai, o se tasi lea o fa'ata'ita'iga pito i leva o fa'ata'ita'iga o lo'o fa'aalia ai tagata ma ua fa'atatauina i le vaitaimi o le Paleolithic Upper, na faia e tagata tuli manu-fa'aputu.

Venus o Willendorf
O le lauiloa Willendorf Venus o loʻo faʻaalia iinei. I le agavale o lo'o i ai se va'aiga pito i tua. O le ata taumatau pito i luga o loʻo i ai ni lua hemispherical i luga o le vae taumatau ma le vae. O le mea mulimuli, o le ata taumatau pito i lalo o se faʻalauteleina o se pu e fausia ai le pute. Kern, A. & Antl-Weiser, W. Venus. Lomiga-Lammerhuber, 2008. / Faʻaoga Lelei

I le 1908, i le taimi o se eliina e lata ane i le nuu o Willendorf i Lower Austria, na maua ai le 11.1-centimita le maualuga (4.4 in) figurine e taʻua o le 'Venus of Willendorf'. O le faʻataʻitaʻiga o fafine mamafa poʻo fafine maʻitaga, o loʻo i ai i le tele o tusi tala faʻasolopito, na faʻamatalaina mo se taimi umi o faʻailoga o le fausiaina poʻo le matagofie.

I le Iunivesite o Colorado School of Medicine, Richard Johnson, MD na fai mai i le 2020 na ia mauaina le tele o faʻamatalaga e fesoasoani i le faʻamalamalamaina o le enigma o loʻo siomia ai le Venus o Willendorf figurine. Fai mai Johnson, o le ki i le malamalama i tulafono o loʻo taoto i suiga o le tau ma meaʻai.

"O nisi o uluai faatufugaga i le lalolagi o nei ata lilo o fafine lapoʻa mamafa mai le taimi o tulimanu-faʻaputu i Ice Age Europa lea e te le faʻamoemoe e vaʻai i le tino puta," o le tala lea a Johnson. "Matou te faʻaalia o nei faʻataʻitaʻiga e fesoʻotaʻi ma taimi o le mamafa tele o meaʻai."

O se 'au su'esu'e, o lo'o ta'ita'ia e le tagata su'esu'e o Gerhard Weber mai le Iunivesite o Vienna, ma e aofia ai tagata su'esu'e o le eleele o Alexander Lukeneder ma Mathias Harzhauser, ma Walpurga Antl-Weiser sa mua'i talafaasolopito mai le Natural History Museum Vienna, na latou fa'aogaina ata tomographic maualuga e su'e ai mea mai. lea na vaneina le Venus e foliga mai na sau mai Italia i matu. O lenei suʻesuʻega mataʻina o loʻo faʻamaonia ai le feoaʻi o tagata anamua i le va o le itu i matu ma le itu i saute o Alps.

O le ata o Venus, lea e 30,000 tausaga le matua, na gaosia mai le oolite, o se ituaiga o maa e le maua i tafatafa o Willendorf. O le Venus von Willendorf e tulaga ese e le gata i lona mamanu ae faʻapea foʻi i mea na faʻaaogaina e fausia ai. O isi faʻatusa Venus e masani ona faia mai nifo elefane, ponaivi, poʻo maʻa eseese, ae o le Lower Austrian Venus na fausia mai le oolite, ma avea ai ma se faʻasalaga i mea faʻapitoa.

I le 1908, na maua ai se faʻatagata i le Wachau ma o loʻo faʻaalia nei i le Natural History Museum i Vienna. Ae ui i lea, e oʻo mai i le taimi nei, naʻo le suʻesuʻeina mai fafo. O Gerhard Weber, tagata su'esu'e i mea tau meaola mai le Iunivesite o Vienna, ua fa'aaogaina nei se faiga fou e su'esu'e ai ona totonu: micro-computed tomography. O su'esu'ega o lo'o i ai se iugafono e o'o atu i le 11.5 micrometers, lea e masani lava ona va'aia i se microscope. O le mea muamua na maua o le "Venus e le foliga tutusa i totonu. O se meatotino faʻapitoa e mafai ona faʻaaogaina e iloa ai lona amataga," o le tala lea a le tagata suʻesuʻe.

Alexander Lukeneder ma Mathias Harzhauser mai le Natural History Museum i Vienna, oe na galulue muamua ma oolites, na faʻatasi ma se 'au e iloilo ma faʻatusatusa faʻataʻitaʻiga mai Austria ma Europa. O se galuega lavelave, na maua ai e le au ni faataʻitaʻiga papa mai Falani i sasaʻe o Ukraine, mai Siamani i Sicily, tipi ese, ma suʻesuʻe i lalo o se microscope. O su'esu'ega na mafai ona maua ona o le fa'atupega na tu'uina mai e le setete o Lower Austria.

O totonu e maua ai foi faʻamatalaga e uiga i fafo

O fa'amaumauga fa'akomepiuta mai Venus na fa'ailoa mai ai o le palapala o lo'o i totonu o ma'a e eseese i le lapopo'a ma le mafiafia. Faatasi ai ma nei mea, na maua ai foʻi fasi atigi atigi e ono lapopoʻa tetele e taʻua o 'limonites'. Ua faamatalaina e lenei mea le lua pito i lalo ole lapoʻa e tutusa le lapoʻa i luga o le fogāeleele o Venus: “Atonu na malepe le limonite malo ina ua vaneina e lē na faia le Venus,” o le faamatalaga lea a Weber. "I le tulaga o le pute o Venus, na foliga mai na ia faia o se uiga lelei ona o le tatau."

O le isi su'esu'ega: O le Venus oolite e pole ona o le 'au o le faitau miliona o globules (ooides) o lo'o aofia ai ua solo. O lenei mea na avea ai ma mea e manaʻomia mo se vane vane 30,000 tausaga talu ai, ona e faigofie ona galue. O se atigi tamai atigi, e na o le 2.5 milimita le umi, na maua foi ma na tusia i tua i le vaitaimi o le Jurassic. O lenei mea e le aofia ai le avanoa o le papa o se vaega o le Miocene geological era i Vienna Basin.

Na suʻesuʻeina maeʻaeʻa e le au suʻesuʻe le lapopoa o saito o isi faʻataʻitaʻiga. Sa latou fa'aogaina polokalame e fa'aogaina ata ma faitau ma fuaina le faitau afe o fatu ta'itasi. E leai se tasi o faʻataʻitaʻiga i totonu ole 200-kilomita radius o Willendorf e oʻo lava i le mamao e fetaui. O le auʻiliʻiliga na faʻaalia ai o faʻataʻitaʻiga mai Venus e tutusa tutusa ma faʻataʻitaʻiga mai Italia i matu e lata ane i le Vaituloto o Garda. E ofoofogia lenei mea, o lona uiga o le Venus (po o ana mea) na amata lana malaga mai le itu i saute o Alps i le Danube i matu o Alps.

"O tagata i le Gravettian - o le aganuʻu meafaigaluega o le taimi - na suʻe ma nofoia nofoaga lelei. Ina ua suia le tau po o le tulaga o manu, sa latou agai i luma, e sili atu i vaitafe,” o le tala lea a Gerhard Weber. O se malaga faapena e ono alu ai ni augatupulaga.

Venus o Willendorf
Micro-computed tomography scans o le Venus o loʻo faʻaalia i ata. I le agavale o lo'o i ai se pivalve ua vaevaeina (Oxytomidae) na maua i le itu taumatau o le ulu; o le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le 11.5 μm ma o foliga maʻoti e lua o le umbo ma apaʻau. O le ata ogatotonu o se voluma fa'aliliuina o le Venus fa'akomepiuta fa'atasi ma le ono fa'apipi'i limonite concretions i lanu eseese. Ma le mea mulimuli, o le ata saʻo o loʻo faʻaalia ai se tasi μCT-slice faʻatasi ma le porosity ma le faʻapipiʻiina o le oolite, faʻatasi ai ma le faʻatusatusaga o le limonite concretion; o le iugafono fa'ata'ita'i e 53 μm. Gerhard Weber, Iunivesite o Vienna / Faʻaoga Lelei

I ni nai tausaga talu ai, na faʻataʻitaʻiina ai e le au suʻesuʻe se tasi o auala e lua mai le itu i saute i matu, ma uia se auala faataamilo i Alps ma agai atu i le Pannonian Plain. O le isi itu, e ui i lea, semanu e ui atu i le Alps, e ui lava e le o mautinoa pe na mafai ona sili atu i le 30,000 tausaga talu ai ona o le leaga o le tau i lena taimi. O lenei suiga semanu e matua le mafai pe ana i ai pea aisa i lena taimi. Vagana ai le 35 kilomita i le Vaituloto o Reschen, o le 730 kilomita le umi o le malaga i le Etsch, Inn, ma le Danube sa i lalo ifo o le 1000 mita i luga aʻe o le sami.

Venus o Willendorf
Auala femalaga'i mai le itu i matu o Italia i Lower Austria. O le ala samasama e tusia pe a maeʻa faʻataʻitaʻiga mai a su'esu'ega na lomia i le tusi talaaga PLoS ONE. O le ala lanumoana fa'ata'ita'i mai Sega di Ala (Italia i matu) i Willendorf (Lower Austria) e ui atu i Alps e mulimuli i vaitafe tetele o Etsch, Inn, ma Danube. Sega di Ala e tu latalata i le nofoaga paleolithic taua o Grotta di Fumane. O Willendorf o loʻo tu latalata i se fuifui o nofoaga paleolithic mai vaitau eseese i Lower Austria (faʻataʻitaʻiga, Krems-Hundssteig, Krems-Wachtberg, Aggsbach, Gudenushöhle, Kamegg, Stratzing). Fausia ile Google Earth Data SIO, NOAA, US Navy, NGA, GEBCO. natura / Faʻaaoga talafeagai

E mafai, ae itiiti lava, fesoʻotaʻiga i sasaʻe Ukraine

O faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o Italia i matu o le puna lea o le papa oolite Venus. Ae ui i lea, o loʻo i ai se isi mea e tupu mai i sasaʻe o Iukureini, e sili atu i le 1,600 kilomita le mamao mai Willendorf. O faʻataʻitaʻiga e le fetaui lelei e pei o Italia, ae sili atu nai lo se isi. E le gata i lea, o fuainumera Venus na tu i le itu i saute o Rusia e lata ane, e laʻititi laʻititi ae foliga tutusa ma Venus na maua i Austria. E le gata i lea, o fa'ai'uga fa'ale-aga e fa'ailoa mai ai o tagata i Europa Tutotonu ma Sasa'e na feso'ota'i le tasi i le isi i lena vaitau.

O le tala fiafia o le Lower Austrian Venus e mafai ona faʻaauau. I le taimi nei, na o ni nai suʻesuʻega faʻasaienisi na suʻesuʻeina le i ai o tagata anamua i le Alpine itulagi ma lo latou feoai. Mo se faataʻitaʻiga, o le “Ötzi” taʻutaʻua, na amata mai i le 5,300 tausaga ua mavae. Faatasi ai ma le fesoasoani a Venus taunuuga ma le fou Vienna-faavae suʻesuʻega fesoʻotaʻiga Human Evolution ma Archaeological Sciences, i le galulue faʻatasi ma anthropology, archaeology, ma isi aʻoga, ua faʻamoemoe Weber e faʻamalamalamaina le amataga o le talafaasolopito o le itulagi Alpine.


O le suʻesuʻega na faʻasalalau muamua i le tusi talaaga Lipoti faasaienisi ia Fepuari 28, 2022.


A uma ona faitau e uiga i le Venus Of Willendorf, faitau e uiga i Faamata o le 5,000-tausaga-le-matua lilo Vinča figurines moni lava avea ma faamaoniga o aafiaga extraterrestrial?