Tunguska Event: O le ā na taia ai Siberia i le malosi o pomu atomika e 300 i le 1908?

O faʻamatalaga sili ona tumau e faʻamautinoa ai o se meteorite; ae ui i lea, o le leai o se lua i totonu o le sone o aʻafiaga na faʻaalia ai ituaiga uma o manatu.

I le 1908, o se mea ofoofogia na taʻua o le Tunguska Event na mafua ai ona mu le lagi ma sili atu i le 80 miliona laau na paʻu. O faʻamatalaga sili ona tumau e faʻamautinoa ai o se meteorite; ae ui i lea, o le leai o se lua i totonu o le sone o aʻafiaga na faʻaalia ai ituaiga uma o manatu.

Le mealilo o le Tunguska Event

mea lilo a Tunguska
Tunguska Event laau pa'u. Ata mai le Rusia mineralogist Leonid Kulik's 1929 malaga na ave latalata ane i le Vaitafe o Hushmo. © Wikimedia Commons CC-00

O tausaga taʻitasi, e osofaʻia ai le lalolagi e tusa ma le 16 tone o meteorites e paʻu i le ea. O le tele e tau le o'o atu i le taseni kalama i le mamafa ma e matua laiti lava e le iloa. O nisi mea e mafai ona mafua ai se susulu i le lagi i le po e mou atu i se mataupu o sekone, ae ... faʻafefea meteorites e mafai ona tafiesea se itulagi o le lalolagi?

E ui lava o le aafiaga aupito lata mai o se asteroid e mafai ona faapogaia ai se mala i le lalolagi atoa na amata mai i le 65 miliona tausaga, ae i le taeao o Iuni 30, 1908, na luluina ai Siberia i se pa mataʻutia na taʻua o le Tunguska i le malosi o pomu atomika e 300.

Pe tusa o le fitu i le taeao, na fana ai se polo afi tele i luga o le lagi i luga o le ogatotonu o Siberia, o se nofoaga e le talileleia lea e maua ai e le vaomatua vao le tundra ma e tau le maua ai nofoaga o tagata.

I totonu o ni nai sekone, na mu ai le lagi i le vevela o le afi ma o se pa logonoa na lofia ai le silia ma le 80 miliona laau i se vaega e 2,100 sikuea kilomita o le vaomatua.

O le mea na tupu na mafua ai galu faʻateʻia, e tusa ai ma le NASA, na faʻamauina e barometers i Europa atoa ma taia ai tagata e sili atu i le 40 maila le mamao. Mo isi po e lua na sosoo ai, sa tumau pea le susulu o le lagi i le po i Asia ma nisi o itulagi o Europa. Peitai, ona o le faigata ona oo atu i le nofoaga ma le leai o ni taulaga lata ane, e leai se malaga na oo atu i le nofoaga i le isi sefulutolu tausaga.

E leʻi oʻo i le 1921 na faia ai e Leonid Kulik, o se saienitisi i le St. Petersburg Museum of Mineralogy ma le meteorite expert, le taumafaiga muamua e faʻalatalata atu i le nofoaga o aʻafiaga; ae peitai, o le uiga le talimalo o le itulagi na mafua ai le toilalo o le malaga.

mea lilo a Tunguska
La'au na tu'ia i luga o le pa a Tunguska. Ata mai le Soviet Academy of Science 1927 malaga na taitaia e Leonid Kulik. © Wikimedia Commons CC-00

I le 1927, na taʻitaʻia ai e Kulik se isi malaga na iu lava ina oʻo atu i le faitau afe o kilomita mu ma i lona teʻi, o le mea na tupu e leʻi tuʻua ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi, na o se vaega o le 4 kilomita le lautele o loʻo tutu ai pea laau, ae leai ni lala, leai se pa'u. I tafatafa ane, e faitau afe isi laau na pa'u i lalo na faailogaina le ogatotonu mo le tele o maila, ae o se mea ofoofogia, e leai se faʻamaoniga o se lua poʻo se meteorite otaota i le eria.

“Ua vaelua le lagi ma ua aliali mai ai le afi i luga”

E ui lava i le fenumiai, o le taumafaiga a Kulik na mafai ona talepeina le hermeticism o tagata nofoia, oe na tuuina atu uluai molimau o le Tunguska Event.

O le tala a S. Semenov, o se molimau vaaitino e 60 kilomita mai le aafiaga ma sa faatalanoaina e Kulik, atonu o le sili ona lauiloa ma auiliili o le pa:

"I le taimi o le taeao, sa ou nofo ai i tafatafa o le falemeli i Vanavara (...) faafuasei, na ou vaaia saʻo i le itu i matu, i luga o le auala Tunguska mai Onkoul, na vaeluaina le lagi ma aliali mai se afi i luga o le ulu ma lautele i luga aʻe o le vaomatua. na vaeluaina i le lagi ua tupu tele ma ua ufitia uma i le itu i matu i le afi.

I lena taimi sa ou matua vevela lava ma sa ou le mafai ona onosaia, e pei o loʻu ofutino ua mu; mai le itu i matu, sa i ai le afi, sa sau ai le vevela tele. Na ou manaʻo e saeia loʻu ofutino ma togi i lalo, ae na tapuni le lagi ma paʻu leotetele ma togi ai aʻu i ni nai futu le mamao.

Na ou leiloa mo sina taimi, ae na tamoe mai loʻu toalua ma ave aʻu i le fale (...) Ina ua matala le lagi, sa tafe mai le matagi vevela i le va o fale, e pei o mai i vanu, lea na tuua ai ni mea i luga o le eleele e pei o auala, ma o nisi o fua o faatoaga sa i ai. faaleagaina. Mulimuli ane sa matou vaaia ai le tele o faamalama ua ta’e ma i totonu o le falesaito, o se vaega o le loka uamea na gau.”

I le sefulu tausaga na sosoo ai, e tolu isi malaga i le eria. Na maua e Kulik le tele o tamaʻi puʻupuʻu "pothole", e taʻi 10 i le 50 mita le lautele, lea na ia manatu atonu o ni mauga tetele.

Ina ua uma se faamalositino faigata i le tataina o se tasi o nei toga-le mea ua ta'ua o le “Suslov's crater”, e 32 mita le lautele-na ia maua ai se tagutugutu o le laau tuai i le pito i lalo, ma le iloa ai o se lua meteoric. E le mafai e Kulik ona iloa le mafuaaga moni o Tunguska Event.

Faʻamatalaga i le Tunguska Event

Ua manatu le NASA o le Tunguska Event e na o le pau lea o faamaumauga o se meteoroid tele ua ulufale mai i le lalolagi i aso nei. Ae ui i lea, mo le silia ma le seneturi, o faʻamatalaga mo le le i ai o se lua poʻo mea meteorite i luga o le nofoaga o le aʻafiaga o loʻo taʻua ai ua musuia ai le faitau selau o pepa faasaienisi ma manatu o le mea tonu na tupu i Tunguska.

O le lomiga e sili ona taliaina i aso nei ua faamautinoa mai ai i le taeao o Iuni 30, 1908, o se papa avanoa e tusa ma le 37 mita le lautele na ulu atu i le siosiomaga o le Lalolagi i le saoasaoa o le 53 afe kilomita i le itula, e lava e oo atu i le vevela o le 24 afe tikeri Celsius.

O lenei faʻamatalaga e faʻamautinoa ai o le polo afi na faʻamalamalamaina le lagi e leʻi faʻafesoʻotaʻi ma le fogaeleele, ae na paʻu i le valu kilomita le maualuga, ma mafua ai le galu faʻafuaseʻi o loʻo faʻamatalaina ai le mala ma le faitau miliona o laau paʻu i le eria o Tunguska.

Ma e ui lava o isi aʻoaʻoga mataʻina e aunoa ma se lagolago faʻasaienisi malosi e manatu o le mea na tupu i Tunguska atonu na mafua mai i se faʻalavelave faʻalavelave poʻo le faʻavaeina o se pu uliuli laʻititi, o se manatu fou na faʻatulagaina i le 2020 o loʻo faʻasino atu i faʻamatalaga sili atu:

E tusa ai ma se suʻesuʻega na lomia i le Royal Astronomical Society, o le mea na tupu i Tunguska na mafua moni lava i se meteorite; ae ui i lea, o se maa na fausia i le uʻamea lea na oʻo i le 200 mita le lautele ma faʻafefeteina le lalolagi i se mamao maualalo o le 10 kilomita aʻo leʻi faʻaauau lona taamilosaga, ma tuʻu ai se galu faʻateʻa tele i lona ala na mafua ai ona mu le lagi ma le faitau miliona. o laau o le a tatuu.

Tunguska pa na mafua mai tagata ese?

I le 2009, na taʻua ai e se saienitisi Rusia e faapea, na faatoʻilalo e tagata ese le meteorite Tunguska i le 101 tausaga ua mavae e puipuia ai lo tatou paneta mai le faatafunaga. Fai mai Yuri Lavbin na ia mauaina ni tioata quartz e le masani ai i le nofoaga o le pa tele o Siberia. E sefulu tioata e iai ni pu i totonu, tuʻu ina ia mafai ona tuʻufaʻatasia maʻa i se filifili, ae o isi e tusi i luga.

"E leai ni a matou tekinolosi e mafai ona lolomi ai ituaiga o ata i luga o tioata," fai mai Lavbin. “Na matou maua foi ferrum silicate e le mafai ona gaosia i soo se mea, vagana ai le vanimonimo.

E le o le taimi muamua lea ua fai mai ai se UFO e fesootai ma le mea na tupu i Tunguska e saienitisi. I le 2004, na taʻua ai e le au suʻesuʻe faʻasaienisi a le setete o Siberia "Tunguska Space Phenomenon" na mafai ona latou faʻaalia poloka o se masini faʻapitoa faʻapitoa, lea na paʻu i lalo i le lalolagi i le aso 30 o Iuni, 1908.

O le malaga, na faʻatulagaina e le Siberian Public State Foundation "Tunguska Space Phenomenon" na faʻamaeʻaina lana galuega i luga o le vaaiga o Tunguska meteorite pa'ū i le aso 9 o Aokuso, 2004. O le malaga i le itulagi na taʻitaʻia e ata avanoa, na suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe se teritori lautele i le lata ane i le nuu o Poligusa mo vaega o le mea avanoa na paʻu i le lalolagi i le 1908.

E le gata i lea, na maua e le au malaga le mea e taʻua o le "tia" - o le maa, lea na taʻua soo e Tunguska ia latou tala. Na avatu e le au suʻesuʻe se fasi maa e 50 kilokalama i le aai o Krasnoyarsk e suʻesuʻe ma suʻesuʻeina. E leai ni lipoti po'o ni au'ili'iliga mulimuli ane e mafai ona maua i le taimi ole su'esu'ega ile initaneti.

iʻuga

E ui i le le mafaitaulia o suʻesuʻega, o le mea ua taʻua o Tunguska Event o loʻo tumau pea o se tasi o le 20th century e sili ona faigata - na faoa e tagata faʻatauvaʻa, tagata fiafia UFO ma saienitisi e fai ma faʻamaoniga o atua ita, ola i fafo poʻo le faʻamataʻu lata mai o se faʻalavelave faʻafuaseʻi.