The Shroud of Turin: O nisi mea manaia e tatau ona e iloa

E tusa ai ma le tala, na ave faalilolilo le ufiufi mai Iutaia i le TA 30 po o le 33, ma sa nofo i Edessa, Turkey, ma Constantinople (le igoa mo Istanbul a o leʻi pulea e le au Ottomans) mo seneturi. Ina ua uma ona faoa e le au fitafita Constantinople i le TA 1204, na ave faanana le ie i le saogalemu i Atenai, Eleni, lea na nofo ai seia oo i le TA 1225.

Talu mai lo'u laitiiti ma sa ou vaai i se vaega o Le Masi Foi e uiga i le tala faasolopito ma le paso o le Shroud of Turin, sa ou fiafia i le mea tuai a le Ekalesia e 14-i-9-futu. Auā fo'i, o i tatou o tagata agalelei e lē fa'atuatua tele i mea fa'apea.

The Shroud of Turin: O nisi mea manaia e tatau ona e iloa 1
I le taimi o Vaitausaga Tutotonu, o le ufiufi sa taʻua i nisi taimi o le pale tuitui po o le Ie Paia. E iai isi igoa o loo faaaogā e le ʻau faamaoni, e pei o le Holy Shroud, po o Santa Sindone i Italia. © Gris.org

Ina ua toe soifua mai Iesu Keriso, le Alo o le Atua, ina ua mavae le oti, na ia tuuina atu i ona soo le tele o isi faailoga mautinoa o loo soifua pea o ia. O le isi faaliliuga o loo faapea mai na tuuina atu e Iesu le tele o faailoga faatalitonuina o ia o loo soifua (NIV) e peiseai e manaomia e le au soo se faamaoniga e sili atu o loo soifua Iesu nai lo le mea moni o loo ia tu i o latou luma ma ona lima ua tutuʻi i fao ma se manuʻa matala i lona itu. .

O le tala faasolopito o le Shroud

The Shroud of Turin: O nisi mea manaia e tatau ona e iloa 2
Ata atoa o le Turin Shroud aʻo leʻi toe faʻaleleia le 2002. © Wikimedia Commons

Na faamatalaina e Silas Grey ma Rowen Radcliffe lena tala e uiga i le Ata o Edessa poo Mandylion i totonu o le tusi. E moni. Na manatua e Eusipio i aso ua leva, na tusi atu ai le Tupu o Edessa iā Iesu ma fai atu e asiasi mai. Sa sili atu ona patino le valaaulia, ma sa maʻi tigaina o ia i se maʻi e lē mafai ona togafitia. Sa ia iloa foi na faia e Iesu le tele o vavega i le itu i saute o lona malo i Iutaia ma Kalilaia. O lea na ia manaʻo ai e avea ma se vaega.

Fai mai le tala na fai atu Iesu e leai, ae na ia folafola atu i le tupu o le a ia auina atu se tasi o ona soo e faamalolo ia te ia pe a uma lana galuega i le lalolagi. O tagata na mulimuli ia Iesu na auina atu Iuta Tateo, o lē na fesoasoani i le toatele o tagata ia faaleleia i Edesa. Sa ia aumaia foi se mea faapitoa lava: o se ie lino ma se ata o se tagata aulelei.

Le tele o fofoga o Iesu

The Shroud of Turin: O nisi mea manaia e tatau ona e iloa 3
The Shroud of Turin: ata fa'aonaponei o foliga, lelei (agavale), ma ata fa'akomepiuta (taumatau). © Wikimedia Commons

O se tasi o mea mataʻina e uiga i le talafaasolopito o le Shroud e faapea, a o leʻi taʻutaʻua le faatusa i le senituri lona ono, o ata po o ata o le “Faaola” e matuā ese lava foliga. E leʻi iai se ʻava o Iesu i ata na faia a o leʻi oo i le senituri lona ono. E pupuu lona lauulu, ma e foliga pepe, e toetoe lava pei o se agelu. Na suia ata ina ua mavae le seneturi lona ono ina ua sili atu ona lauiloa le ata.

I nei ata faalotu, o Iesu e umi lona ʻava, e uumi lauulu e vaelua i le ogatotonu, ma se foliga e uiga ese e pei o foliga i luga o le Ufiufi. O loʻo faʻaalia ai le auala na aʻafia ai e le Shroud le amataga o le faʻaKerisiano e ala i tala. Ae o le tala foi i le auala na amata ai i Edessa, e pei ona faamatalaina e Eusipio, o se tasi o tusitala sili ona lauiloa i talafaasolopito o le Ekalesia.

O le faatusa o le tagata na faasatauroina

O le fa'ailoga mata'utia o le 'ie lino e mai le tino oti ua ma'a'a. O le mea moni, o le ata o se tagata o loo faasatauroina. I se tasi o taimi sili ona taua i le 1970s, ina ua vaevaeina le Shroud ma faʻataʻitaʻiina, e toʻatele fomaʻi faʻamaʻi solitulafono na oʻo mai i lenei faaiuga.

E moni lava le toto

O se tasi o foma'i fa'ama'i, Dr. Vignon, fai mai o le ata e matua sa'o lava e mafai ai ona e iloa le eseesega i le va o serum ma cellular mass i le tele o toto. Ole mea pito sili lea ona taua ile toto mago. O lona uiga e iai le toto o le tagata mamago moni i totonu o le ie.

E fai mai te Tusi Tapu me ne tamate te tagata

Na vaaia foi e le foma'i lava ia le fulafula faataamilo i mata, o se tali masani i manu'a na mafua ona o le lavea. Fai mai le Feagaiga Fou na matua sasaina Iesu a o lei tuuina o ia i luga o le satauro. E manino fo'i le ma'i tiga ona e lapopoa le fatafata ma vae nai lo le masani. O faailoga masani ia o se faasatauroga moni. O lea la, o le tagata o loo i lena ie tanu na tipiina lona tino i le auala lava lea e tasi na fai mai ai le Feagaiga Fou o Iesu le Nasareta na sasaina, sasaina, ma fasiotia e ala i le tutuiina i luga o le satauro.

E tatau ona sili atu le ata

O le mea e sili ona fiafia e uiga i le Shroud o le le faʻaalia o se ata lelei. O lenei tekinolosi e leʻi malamalama i ai seia oʻo ina faia le mea pueata i le 1800s, lea e faʻamaonia ai le manatu o le Shroud ua naʻo se tala faʻasolopito anamua na pisia pe valiina. Na alu le afe tausaga mo tagata e malamalama ai i mea e pei o ata le lelei, lea e leai se tusiata anamua na mafai ona valiina.

O le ata lelei e maua ai faʻamatalaga e uiga i le taimi ua tuanaʻi

O le ata lelei mai le ata leaga o loo i luga o le Ufiufi o loo faaalia auʻiliʻili ai le tele o faailoga o le faasologa o taimi e fesootaʻi atu i tala a Evagelia i le maliu o Iesu. E mafai ona e iloa le mea na lavea ai oe e se fu'a a Roma i ou lima, vae, ma tua. O le pale tuitui na tipi ai le ulu.

O lona tauau e foliga mai ua le sao, masalo ona sa ia amoina lana avepasi ina ua pau. Fai mai saienitisi na tilotilo i le Shroud o nei manuʻa uma na faia a o ola pea o ia. Ona iai lea o le manu'a i le fatafata ma fa'ailoga fao i tapulima ma vae. E fetaui uma nei mea ma mea o loo fai mai ai Evagelia e faatatau i mea na vaai ma faalogo i ai tagata.

E leai se mea i luga o le paneta e pei o lea

Faatasi ai ma ona foliga uma, lauulu, ma manuʻa, e tulaga ese le tamaloa. E leai se mea faapena i soo se mea i le lalolagi. Le mafaamatalaina. Talu ai e leai se pisia i luga o le ie lino e faaalia ai faailoga o le pala, ua tatou iloa ai po o le a le paʻu sa i totonu o le Ufiufi na muamua tuua a o leʻi amataina le faagasologa o le pala, e pei lava ona fai mai Evagelia na toetu mai Iesu mai le oti i le aso lona tolu.

E atagia ai tu ma aga masani o tanu

I lena taimi, na fai mai ai tu ma aga a Iutaia e tanu ai le tamaloa i se ie lino e pei o se la. Ae e le'i mulumuluina o ia o se vaega o le sauniga, e pei lava ona le faia e Iesu, aua e le tusa ai ma tulafono o le Paseka ma le Sapati.

Upu mulimuli

O le Shroud o Turin o se tasi lea o tala fa'asolopito sili ona lauiloa i le lalolagi ma o se tasi o mea sili ona taua mo le fa'atuatuaga Kerisiano. O le ufiufi ua avea ma autu o suʻesuʻega faʻasolopito ma lua suʻesuʻega faʻasaienisi tetele i nai tausaga talu ai. O le sini foi o le faʻaaloalo ma le talitonuga e le tele o Kerisiano ma isi faʻapotopotoga.

O le Vatikana ma le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (LDS) e talitonu e moni le ufiufi. Peitai na faatoa faamauina aloaia e le Ekalesia Katoliko lona i ai i le TA 1353, ina ua aliali mai i se tamai lotu i Lirey, Farani. I seneturi mulimuli ane, i le 1980s, radiocarbon dating, lea e fuaina ai le fua o isotopes eseese o carbon atoms pala, na fautua mai ai o le ufiufi na faia i le va o le TA 1260 ma le TA 1390, ma faʻamaonia ai le manatu o se faʻamatalaga pepelo na faia i le Vaitau Tutotonu.

I le isi itu, o le su'esu'ega DNA fou aua ne'i fa'ate'aina le manatu o le ie umi o se mea fa'atauva'a mai anamua pe o le ufiufi moni o Iesu Keriso.