Ua toe faʻaolaina e saienitisi se siama 'zombie' lea na faʻaaluina le 48,500 tausaga i le aisa i le malulu.

Ua fa'aesea e tagata su'esu'e ni meaola ninii mai le liusua'i le permafrost pe a mavae le faitau sefulu afe o tausaga.

O le vevela o le vevela i le Arctic o loʻo faʻafefeteina ai le maaaisa o le itulagi - o se vaega malulu o le palapala i lalo ifo o le eleele - ma e ono toe faʻaolaina ai siama na momoe mo le sefulu afe o tausaga.

Ua toe faaola mai e saienitisi se siama o le 'zombie' lea na alu ai le 48,500 tausaga i le aisa i le permafrost 1.
O Ores o le Lalolagi na viliina mai Siberia permafrost ua maeʻa suʻesuʻeina e iloa ai siama faʻamaisa. © Jean-Michel Claverie/IGS/CNRS-AMU / Faʻaoga Lelei

E ui o se faʻamaʻi e mafua mai i se faʻamaʻi mai aso ua tuanaʻi e foliga mai o se faʻataʻitaʻiga o se ata tifaga faʻasaienisi, ua lapatai mai saienitisi e faʻapea, o aʻafiaga, naʻo le laʻititi, e manatu faatauvaa. I le taimi o le liusuavai, e mafai ona fa'asa'oloto otaota vaila'au ma le leitiō mai le Cold War, e ono fa'aleagaina ai meaola ma fa'alavelave ai fa'anatura.

"E tele naua mea o loʻo tupu i le maaaisa o loʻo popole ai, ma o loʻo faʻaalia moni ai le mafuaʻaga e sili ai le taua o lo tatou teuina o le tele o le malulu e mafai ai," o le tala lea a Kimberley Miner, o se saienitisi o le tau i le NASA Jet Propulsion Laboratory i le Kalefonia Institute of Technology i Pasadena, Kalefonia.

O le Permafrost e o'o atu i le tasi-lima o le Itulagi i Matu ma ua leva ona lagolagoina le Arctic tundra ma vaomatua o Alaska, Kanata, ma Rusia. E galue e pei o se pusa taimi, e faʻasaoina ai toega mummified o le tele o meaola ua faʻaumatia na mafai e saienitisi ona suʻesuʻeina ma auʻiliʻili i tausaga talu ai, e aofia ai le lua tamaʻi leona ma le fulufulu mamoe.

Permafrost o se mea e teu ai mea e le gata ona e malulu; ose siosiomaga foi e leai se okesene e le ulu ai le malamalama. Ae ui i lea, o le vevela o Arctic i le taimi nei o loʻo faʻamafanafanaina i le fa taimi sili atu nai lo le isi vaega o le lalolagi, ma faʻaleagaina ai le vaega pito i luga o le permafrost.

Jean-Michel Claverie, o se polofesa Emeritus o vailaau ma genomics i le Aix-Marseille University School of Medicine i Marseille, Farani, na ia faataitaiina ni faataʻitaʻiga o le eleele na aumai mai le permafrost Siberia e vaai ai pe o iai ni siama o loʻo iai i totonu o loʻo faʻamaʻi pea. O lo'o ia su'eina ni "viruses zombie," e pei ona ia ta'ua ai, ma na ia maua ai nisi.

Le tagata tuli manu

E su'esu'e e Claverie se ituaiga virusi faapitoa na ia mauaina muamua i le 2003. Ua ta'ua o siama tetele, e sili atu le lapopoa nai lo le ituaiga masani ma e mafai ona iloa i lalo o le microscope malamalama masani, nai lo le sili atu le malosi o le electron microscope - lea e avea ai i latou ma faʻataʻitaʻiga lelei mo lenei. ituaiga galuega su'esu'e.

O ana taumafaiga e suʻesuʻe siama faʻamaʻi aisa i le permafrost na mafua ai se vaega o se vaega o saienitisi Rusia lea i le 2012 na toe faʻaolaina se fugalaʻau mai se fatu fatu 30,000 tausaga na maua i le lua o le squirrel. (Talu mai lena taimi, ua taulau manuia foi saienitisi i le toe aumaia o manu ninii i aso anamua i le ola.)

I le 2014, na mafai ai ona ia toe faʻaolaina se siama na ia faʻaesea ma lana 'au mai le permafrost, ma faʻamaʻi ai mo le taimi muamua i le 30,000 tausaga e ala i le faʻaofiina i totonu o sela faʻaleaganuʻu. Mo le saogalemu, na ia filifili e suʻesuʻe se siama e mafai ona naʻo le amoebas e tasi le sela, ae le o manu poʻo tagata.

Na ia toe faia le gaioiga i le 2015, faʻaesea se isi ituaiga virus lea na taulaʻi foi i amoebas. Ma i ana suʻesuʻega lata mai, lomia Fepuari 18 i le api talaaga Viruses, Claverie ma lana 'au na faʻaesea le tele o faʻamaʻi o siama anamua mai le tele o faʻataʻitaʻiga o le permafrost na ave mai nofoaga eseese e fitu i Siberia ma faʻaalia e mafai ona latou aʻafia uma sela amoeba.

Ua toe faaola mai e saienitisi se siama o le 'zombie' lea na alu ai le 48,500 tausaga i le aisa i le permafrost 2.
O se ata fa'akomepiuta fa'alelei a Pithovirus sibericum lea na tu'ufua mai se fa'ata'ita'iga 30,000-tausaga le matua o le ma'aaisa i le 2014. © Jean-Michel Claverie/IGS/CNRS-AMU / Faʻaoga Lelei

O faʻamaʻi fou na faʻatusalia ai aiga fou e lima o siama, i luga o le lua na ia toe faʻaolaina muamua. O le pito tuai e toetoe lava 48,500 tausaga le matua, e faavae i le radiocarbon dating o le eleele, ma na sau mai se faataʻitaʻiga o le eleele na aumai mai se vaituloto i lalo o le eleele e 16 mita (52 futu) i lalo ifo o le fogaeleele. O faʻataʻitaʻiga pito i laiti, na maua i totonu o le manava ma le peleue o le tino o le mammoth, e 27,000 tausaga le matutua.

O faʻamaʻi pipisi o le amoeba o loʻo faʻamaʻi pea pe a maeʻa se taimi umi e faʻaalia ai se faʻafitauli sili atu, o le tala lea a Claverie. E popole o ia e manatu tagata o ana suʻesuʻega o se suʻesuʻega faʻasaienisi ma e le iloa le faʻamoemoe o faʻamaʻi anamua e toe foʻi mai i le ola o se faʻamataʻu ogaoga o le soifua maloloina lautele.

"Matou te vaʻaia nei faʻamaʻi pipisi o le amoeba e fai ma sui mo isi faʻamaʻi uma e ono i ai i totonu o le malulu," o le tala lea a Claverie i le CNN.

"Matou te vaʻai i faʻailoga o le tele, tele, tele o isi siama," o lana faʻaopoopo mai lea. "O lea matou te iloa o loʻo i ai i latou. E tatou te lē mautinoa o loo ola pea i latou. Ae o lo matou manatu, afai o loʻo ola pea le amoeba virus, e leai se mafuaʻaga e le mafai ai ona ola isi virusi, ma mafai ona aʻafia a latou lava au."

Fa'ata'ita'iga mo fa'ama'i pipisi o tagata

O fa'ailoga o fa'ama'i ma siama e mafai ona a'afia ai tagata ua maua o lo'o fa'asaoina ile aisa.

O se faʻataʻitaʻiga o le mama mai le tino o se fafine na eliina i le 1997 mai le permafrost i se nuʻu i le Seward Peninsula o Alaska o loʻo i ai mea faʻamaʻi mai le fulū na mafua ai le faʻamaʻi 1918. I le 2012, na faʻamaonia ai e saienitisi o le 300-tausaga le matua o toega o se fafine na tanumia i Siberia o loʻo i ai faʻailoga o le siama e mafua ai le smallpox.

O se faamai o le anthrax i Siberia lea na aafia ai le tele o tagata ma sili atu i le 2,000 reindeer i le va o Iulai ma Aukuso i le 2016 ua fesootai foi ma le loloto o le liusuavaia o le aisa i le taimi o le vevela vevela tele, e mafai ai ona toe aliaʻe mai le tuai o le Bacillus anthracis mai fanua tanu tuai. tino oti o manu.

Birgitta Evengård, polofesa emerita i le Umea University's Department of Clinical Microbiology i Suetena, fai mai e tatau ona sili atu le mataituina o le lamatiaga e mafua mai i pathogens i le liusua o le permafrost, ae lapatai mai i se faiga faʻafefe.

"E tatau ona e manatua o lo tatou puipuiga puipuia na atiina ae i fesoʻotaʻiga vavalalata ma siʻosiʻomaga microbiological," o le tala lea a Evengård, o se vaega o le CLINF Nordic Center of Excellence, o se vaega e suʻesuʻeina aʻafiaga o suiga o le tau i luga o le faʻateleina o faʻamaʻi pipisi i tagata ma manu i itu i matu.

Ua toe faaola mai e saienitisi se siama o le 'zombie' lea na alu ai le 48,500 tausaga i le aisa i le permafrost 3.
O se va'a na fai ma fale'ai ma se mea e teu ai mo le 'au na ave 'au na fa'aaoga e Claverie i ana su'ega. © Jean-Michel Claverie/IGS/CNRS-AMU / Faʻaoga Lelei

"Afai o loʻo i ai se siama o loʻo natia i totonu o le permafrost tatou te leʻi faʻafesoʻotaʻi i ai mo le faitau afe o tausaga, atonu e le lava lo tatou puipuiga puipuia," o lana tala lea. “E sa’o le fa’aaloalo i le tulaga ma ia fa’agasolo ae le na’o le fa’aalia. Ma o le auala e tau ai le fefe o le maua lea o le poto.”

Avanoa o le sasaa mai viral

Ioe, i le lalolagi moni, e le o iloa e saienitisi pe o le a le umi e mafai ai ona faʻamaʻi nei siama pe a faʻaalia i tulaga o aso nei, pe faʻafefea foi ona fetaui le siama ma se tagata talimalo talafeagai. E le o fa'ama'i uma o ni fa'ama'i e mafai ona fa'atupu fa'ama'i; o nisi e tauleleia pe aogā fo'i i a latou au. Ma e ui o loʻo i ai le fale mo le 3.6 miliona tagata, o le Arctic o loʻo avea pea ma nofoaga e toʻaitiiti tagata, ma faʻaititia ai le lamatiaga o tagata i siama anamua.

Ae, "o le tulaga lamatia o le a faateleina i le tulaga o le vevela o le lalolagi," o le tala lea a Claverie, "lea o le a faatelevaveina ai le liusuavai, ma sili atu tagata o le a faʻatumauina le Arctic pe a maeʻa pisinisi faʻapisinisi."

Ma e le na'o Claverie i le lapata'iga e mafai ona avea le itulagi ma eleele lafulemu mo se fa'alavelave sasaa - pe a oso le siama i se tagata fou ma amata ona sosolo.

I le tausaga na teʻa nei, na lomia ai e se vaega o saienitisi suʻesuʻega i faʻataʻitaʻiga o palapala palapala ma vaituloto na aumai mai le Vaituloto o Hazen, o se vaituloto fou i Kanata o loʻo i totonu o le Arctic Circle. Na latou fa'avasegaina mea tau kenera i le palapala e fa'ailoa ai saini viral ma genomes o 'au e ono mafai - laau ma manu - i le eria.

Ua toe faaola mai e saienitisi se siama o le 'zombie' lea na alu ai le 48,500 tausaga i le aisa i le permafrost 4.
O 'autu o fa'ata'ita'iga ma'aa'a o lo'o fa'aataina i totonu o se koneteina. © Jean-Michel Claverie/IGS/CNRS-AMU / Faʻaoga Lelei

I le fa'aaogaina o se su'esu'ega fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta, na latou fa'ailoa mai ai o le a'afiaga o fa'ama'i e sosolo atu i tagata fou e sili atu ona maualuga i nofoaga e latalata i le mea na tafe atu ai le tele o vai liusuavai i totonu o le vaituloto - o se fa'aaliga e sili atu ona tupu pe a vevela le tau.

Le iloa o taunuuga

Ua toe faaola mai e saienitisi se siama o le 'zombie' lea na alu ai le 48,500 tausaga i le aisa i le permafrost 5.
E mafai ona faasolosolo malie pe sili atu le vave ona tupu. © Jean-Michel Claverie/IGS/CNRS-AMU / Faʻaoga Lelei

O le faʻailoaina o siama ma isi lamatiaga o loʻo i totonu o le vevela vevela o le laasaga muamua lea e malamalama ai poʻo le a le lamatiaga latou te oʻo i le Arctic, o le tala lea a Miner i le NASA's Jet Propulsion Laboratory. O isi lu'itau e aofia ai le fuaina o fea, o afea, o le a le vave, ma le loloto o le a liu aisa.

O le liusua e mafai ona faasolosolo malie e pei o le senitimita i le sefulu tausaga ae e sili atu foi ona tupu vave, e pei o le tulaga o le tele o pa'ū eleele e mafai ona faʻafuaseʻi ona faʻaalia ni vaega loloto ma anamua o le permafrost. O le faagasologa foi e faamatuu atu ai le methane ma le carbon dioxide i totonu o le ea – o se avetaavale ua le amanaiaina ma le manatu faatauvaa i suiga o le tau.

Na fa'avasegaina e Miner le tele o fa'alavelave fa'afuase'i i le taimi nei i le Arctic permafrost i se pepa 2021 na lomia i totonu o le tusi fa'asaienisi Nature Climate Change.

O na tulaga lamatia e aofia ai otaota tanumia mai le laʻuina o uʻamea mamafa ma vailaʻau e pei o le DDT pesticide, lea na faʻasaina i le amataga o le 2000s. Ua lafoa'i fo'i mea fa'aletiō i le Arctic - e Rusia ma le Iunaite Setete - talu mai le o'o mai o su'ega faaniukilia i le 1950s.

"O le faʻafuaseʻi o le liusuavai e vave ona faʻaalia ai le tele o le malulu, faʻasaʻoloto ai mea faʻapipiʻi ma meaola ninii o loʻo faʻapipiʻi i totonu o faʻamau loloto," o le tala lea a Miner ma isi tagata suʻesuʻe i le pepa 2021.

I le pepa suʻesuʻe, na taʻua e Miner le faʻamaʻi tuusaʻo o tagata ma faʻamaʻi tuai na faʻasaʻoloto mai le permafrost e "le mafai nei."

Peitaʻi, na taʻua e Miner o loo popole o ia i le mea na ia taʻua o “Methuselah microorganisms” (ua faaigoa i le ata o le Tusi Paia e sili ona umi lona olaga). O meaola ia e mafai ona aumaia le malosi o meaola faanatura anamua ma faʻaumatia i le Arctic i aso nei, ma le le iloa o taunuuga.

O le toe faʻafouina o meaola ninii anamua e mafai ona suia ai le faʻaogaina o le palapala ma le tuputupu aʻe o laʻau, atonu e faʻateleina ai aʻafiaga o suiga o le tau, o le tala lea a Miner.

"Matou te matua le manino pe faʻafefea ona fegalegaleai nei microbes ma le siosiomaga faʻaonaponei," o lana tala lea. "E le o se faʻataʻitaʻiga lea ou te manatu e manaʻo soʻo se tasi o tatou e tamoe."

O le auala sili e fai, fai mai Miner, o le taumafai lea e taofi le liusuavai, ma le lautele o faʻafitauli o le tau, ma faʻatumauina nei lamatiaga i totonu o le malulu mo le lelei.