Po o fe'e “tagata ese” mai le vateatea? O le a le amataga o lenei manu fe'ai?

O fe'e ua leva ona pu'eina o tatou mafaufauga i lo latou natura lilo, atamai ofoofogia, ma isi tomai faalelalolagi. Ae faʻapefea pe afai e tele atu mea o loʻo i ai i nei meaola faʻatauvaʻa nai lo le mea e vaʻaia?

I lalo ifo o le vasa o loo taoto ai se meaola uiga ese ua faaosofia ai le au saienitisi ma puʻeina mafaufauga o le toʻatele: feʻe. E masani ona manatu o nisi o mea sili tagata lilo ma atamamai i le malo o manu, o latou gafatia tulaga ese ma isi foliga faalelalolagi ua taʻitaʻia ai manatu faʻaosofia e fesiligia ai lo latou amataga. Mata e mafai ona moni nei cephalopods enigmatic tagata anamua mai le vateatea? O lenei fa'amatalaga mata'utia ua fa'ailoa mai talu ai nei ona o le tele o pepa fa'asaienisi o lo'o fa'ailoa mai ai se fa'apogai mai fafo mo nei meaola mata'ina o le sami.

Fe'e tagata ese fe'e extraterrestrial
Fa'ata'ita'iga o se fe'e va'ava'ai ese ma ona 'au'au, 'au'au i le sami lanumoana loloto. Adobe Stock

Le pa Cambrian ma faʻalavelave faʻafuaseʻi

O le manatu o fe'e tagata ese atonu e foliga mai o talafatu faasaienisi, ae o le tuputupu aʻe o suʻesuʻega ua faʻamalamalamaina o latou uiga. E ui o le amataga tonu o le evolusione o cephalopods o loʻo tumau pea ma autu o felafolafoaiga, o latou uiga faʻapitoa, e aofia ai faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave, tomai faʻapitoa e foʻia faʻafitauli, ma tomai e suia foliga, ua lāgā ai fesili manaia.

O le mea lea, ina ia malamalama i le finauga o feʻe o tagata ese, e tatau ona tatou suʻesuʻeina muamua le Pa Cambrian. O lenei mea na tupu, lea na tupu pe a ma le 540 miliona tausaga talu ai, na faʻaalia ai le televave o le faʻavasegaina ma le tulaʻi mai o ituaiga olaga lavelave i le lalolagi. O le tele o saienitisi ua fautuaina e faapea o le pa o le ola e mafai ona mafua ona o le fesoasoani mai fafo, nai lo faiga fa'ateresitila mama. A pepa faasaienisi e fa'ailoa mai o le fa'afuase'i ona aliali mai o fe'e ma isi cephalopods i lea vaitau e mafai ona avea ma fa'amaoniga autu e lagolagoina ai lenei mea. manatu i fafo.

Panspermia: Fatuina ola i luga o le fogaeleele

O le manatu o panspermia e fai ma faavae mo le manatu o feʻe o tagata ese. Panspermia e fa'apea O le ola i le lalolagi na afua mai i puna mai fafo, e pei o kometa po o meteorites o loʻo tauaveina poloka faʻavae o le olaga. O nei na mafai e tagata faimalaga i le vateatea ona faʻafeiloaʻi ituaiga olaga fou, e aofia ai siama ma microorganisms, i lo tatou paneta. Fai mai le pepa, atonu na taunuu mai feʻe i luga o le lalolagi e pei o fuamoa cryopreserved, na momoli mai e le aisa i le selau miliona o tausaga talu ai.

Anomalie i le laau o le ola

O fe'e ei ai se seti o uiga uiga ese e tulaga ese ai i latou i isi meaola. O latou tino fa'atupuina neura, amioga lavelave, ma tomai fa'afoliga fa'apitoa ua fenumia'i ai saienitisi mo le tele o tausaga. E tusa ai ma le au saienitisi, o nei uiga tulaga ese e faigata ona faʻamatalaina naʻo ala i faiga masani evolutionary. Latou te fautua mai atonu na maua e feʻe nei uiga e ala i le nono mai o kenera mai se lumanaʻi mamao poʻo, faʻafefe, mai. tupuaga mai fafo.

Po o fe'e “tagata ese” mai le vateatea? O le a le amataga o lenei manu fe'ai? 1
O le fe'e e iva fai'ai - tasi le fai'ai la'ititi i lima ta'itasi ma le isi i le ogatotonu o lona tino. O ona lima ta'itasi e mafai ona galulue fa'atasi le tasi ma le isi e fa'atino galuega fa'avae, ae a fa'aosoina e le fai'ai tutotonu, e mafai fo'i ona galulue fa'atasi. iStock

Ole fesili ole lavelave ole kenera

O le fa'atupuina o fatu o cephalopods e pei o fe'e ma squid ua fa'ailoa mai ai le tele o mea fa'alavelave le talitonuga o tagata ese. E le pei o le tele o meaola i luga o le fogaeleele, o latou faʻasologa faʻavae e aofia ai DNA, cephalopods ei ai se fausaga fa'atupu fa'apitoa e fa'aogaina ai le fa'ata'ita'iga o le RNA e fai ma faiga fa'atonutonu. O lenei mea e taʻitaʻia ai saienitisi e talitonu o le lavelave o latou faʻasologa o kenera atonu na tupu tutoʻatasi pe mafai ona fesoʻotaʻi atu i se gafa anamua e ese mai isi mea ola i le lalolagi.

O se manatu masalosalo i le manatu fe'e ese

E ui ina manaia le manatu o fe'e o ni tagata ese, ae e le o se mea poto le manatu e sa'o faamatalaga o loo tuuina atu i nei pepa faasaienisi e aunoa ma le suesueina o i latou. O le tele o saienitisi o loʻo tumau pea le masalosalo, faʻaalia le tele o vaivaiga i le manatu. O se tasi o faitioga autu o le leai o se suʻesuʻega loloto i le cephalopod biology i nei suʻesuʻega. E le gata i lea, o le i ai o genomes fe'e ma a latou sootaga i le evolusione ma isi ituaiga e luitauina ai le manatu o se tupuaga mai fafo.

E le gata i lea, o le octopus genetics e talotalo atu i lo latou talafaasolopito o le evolusione i luga o le lalolagi ma faafitia le manatu mai fafo. Ua fa'ailoa mai i su'esu'ega, o kenera fe'e e fetaui lelei ma lo tatou malamalamaga o lo'o iai nei i le evolusione fa'aeleele, e fa'ailoa mai ai le faasolosolo malie o le 'ese'ese mai o latou tuaa squid pe a ma le 135 miliona tausaga talu ai. O nei su'esu'ega o lo'o fa'ailoa mai ai o uiga fa'apitoa e va'aia i fe'e e mafai ona fa'amatalaina e ala i faiga fa'anatura nai lo fesoasoani mai fafo.

Le lavelave o le amataga o le olaga

O le fesili i le amataga o le olaga o se tasi lea o fesili e sili ona loloto mealilo i le faasaienisi. A'o fa'aopoopoina e le ali'i fe'e fa'amana'oga se mimilo mata'ina i lona i ai, e taua tele le mafaufau i le fa'amatalaga lautele. Ua tuuina mai e saienitisi ni manatu eseese, e pei o le abiogenesis ma le hydrothermal vent hypotheses, e faamatala ai le tulai mai o le ola i le lalolagi.

A'o fa'apea mai nisi o saienitisi, o uiga uiga ese o squid ma fe'e e mafai ona fa'atatau i lo latou fetuutuuna'i mata'ina i si'osi'omaga eseese latou te nonofo ai. O isi e finau e faapea o nei uiga uiga ese na tupu aʻe e ala i le evolusione tutusa, lea e le fesoʻotaʻi ai meaola e atiaʻe uiga tutusa ona o faʻamalosi filifiliga tutusa. O loʻo faʻaauau pea le sailiga mo tali, ma o loʻo tumau pea le manatu o le feʻe ese e fai ma molimau o le lavelave o le amataga o le olaga.

Cephalopod atamai

Po o fe'e “tagata ese” mai le vateatea? O le a le amataga o lenei manu fe'ai? 2
O uiga fa'aletino o cephalopods e pei o squids ma fe'e e saofagā foi i le manatu o latou tupuaga mai fafo. O nei meaola o loʻo i ai le tele o uiga faʻapitoa, e aofia ai le faiʻai lapopoa, fausaga mata lavelave, chromatophores e mafai ai ona latou suia lanu, ma le gafatia e toe faʻafouina vae. O nei uiga e le mafaatusalia i le malo o manu ma ua taʻitaʻia ai le taumatematega e uiga io latou tupuaga mai fafo. Flickr / Itumalo lautele

Cephalopods, lea e aofia ai feʻe, squids, ma cuttlefish, ua lauiloa i lo latou atamai ofoofogia. O lo'o iai a latou tino fa'atupu neura ma fai'ai tetele fa'atatau i lo latou tino. O nisi o latou tomai faʻapitoa faʻapitoa e aofia ai:

Tomai e foia faʻafitauli: O Cephalopods ua matauina e foia paso lavelave ma paso, faʻaalia lo latou gafatia e fuafua ma faʻatino fuafuaga e maua ai taui.

Fa'aaogāga Meafaigaluega: O fe'e, aemaise lava, ua va'aia le fa'aogaina o ma'a, atigi popo, ma isi mea e fai ma meafaigaluega. E mafai ona latou suia mea e fetaui ma o latou manaoga, e pei o le tatalaina o fagu e maua ai meaai.

Fa'afoliga ma fa'ata'ita'i: O Cephalopods e iai ni tomai fa'apena fa'apena, e mafai ai ona vave suia o latou lanu ma mamanu e fa'afefiloi ma o latou si'osi'omaga. E mafai foʻi ona latou faʻatusaina foliga o isi manu e puipuia ai manu faʻatau pe faatosina mai ai manu.

A'oa'o ma manatua: O Cephalopods ua fa'aalia le mata'ina o le a'oa'oina, vave fa'afetaui i si'osi'omaga fou ma manatua ai nofoaga ma mea na tutupu. E mafai foi ona latou aʻoaʻoina e ala i le mataʻituina, mauaina o tomai fou e ala i le matamata i isi tagata o latou ituaiga.

Feso'ota'iga: O cephalopods e feso'ota'i le tasi ma le isi e ala i fa'ailoga eseese, e pei o suiga i le lanu o le pa'u ma mamanu, tu'u o le tino, ma le tu'uina atu o fa'ailo fa'ama'i. E mafai fo'i ona latou fa'ailoa fa'aaliga fa'amata'u po'o lapata'iga i isi cephalopods.

E iai le talitonuga e itiiti teisi le poto o so'e nai lo fe'e ma figota; ae ui i lea, o ituaiga eseese o squid e sili atu le vafealoai ma faʻaalia le tele o fesoʻotaʻiga lautele, ma isi, e taʻitaʻia ai nisi tagata suʻesuʻe e faʻamaonia e tutusa lelei squid ma taifau i le tulaga o le atamai.

O loʻo suʻesuʻeina pea le lavelave ma le faʻapitoa o le atamai o le cephalopod, ma e manaʻomia nisi suʻesuʻega ina ia malamalama atoatoa i le tele o latou tomai faʻapitoa.

Fe'e e fai ma fa'ata'ita'iga atamai mai fafo

Po o le a lava le mea na tupuga mai ai, e ofo mai e feʻe se avanoa tulaga ese e suʻesuʻe ai le atamai atonu e matua ese lava mai i tatou. O latou fa'asoa fa'asoa, fa'atasi ai ma neu e sosolo io latou lima ma suckers, e lu'itauina ai lo tatou malamalama i le malamalama. O saienitisi e pei o Dominic Sivitilli i le Iunivesite o Uosigitone o loʻo suʻesuʻeina le lavelave o le atamai feʻe e maua ai faʻamatalaga i le faʻaalia o le atamai i isi paneta. E ala i le su'esu'eina o fe'e, e mafai ona tatou fa'aalia ni vaega fou o le lavelave o le mafaufau.

O tuaoi o le faasaienisi ma taumatematega

O le talitonuga fe'e ese'ese e fa'asala i le laina i le va o su'esu'ega fa'asaienisi ma taumatematega. E ui ina fa'aoso le fiailoa ma vala'aulia avanoa fa'afofoga, e leai se fa'amaoniga malosi e mana'omia ina ia talia lautele i le sosaiete fa'asaienisi. E pei o so'o se manatu fa'atosina, e mana'omia nisi su'esu'ega ma fa'amaumauga fa'apitoa e lagolago pe fa'afiti ai nei fa'amatalaga. Saienisi e manuia i le masalosalo, suʻega faigata, ma le faʻaauau pea o le sailiga o le poto.

mafaufauga mulimuli

O le manatu o fe'e tagata ese mai le vanimonimo o se manatu mata'ina lea e tuleia ai tuaoi o lo tatou malamalama. E ui o pepa faasaienisi o loʻo tuʻuina mai ai lenei manatu ua faʻaalia le gauai, e le tatau ona galo ia i tatou e tatau ona tatou faʻalatalata i ai ma se mafaufau faʻapitoa - e pei o le tele. mealilo e uiga i le amataga ma le evolusione o cephalopods o lo'o tumau pea e le'i fofoina.

O faʻamaoniga o loʻo tuʻuina atu i nei pepa ua faʻafeiloaʻi ma le masalosalo mai tagata atamamai o loʻo faʻaalia le leai o se faʻamaoniga mautinoa. Ae ui i lea, o le natura mataʻutia o feʻe o loʻo faʻaauau pea ona faʻaosofia suʻesuʻega faʻasaienisi, e ofoina mai ia i tatou se vaaiga i le tele o ituaiga eseese o meaola ma lo latou fesoʻotaʻiga, pe a iai, i le loloto o le vanimonimo.

A o matou tatalaina le mealilo o le atulaulau ma su'esu'e le loloto o o tatou sami, o le avanoa e fetaiai ai ma le atamai moni mai fafo e tumau pea le manaia. Pe o fe'e pe leai tagata ese, latou te fa'aauau pea ona pu'eina o tatou mafaufauga ma faamanatu mai ia i tatou le lavelave tele ma le ofoofogia o le lalolagi faanatura o loo tatou nonofo ai.


A maeʻa ona faitau e uiga i le mafuaʻaga lilo o feʻe, faitau e uiga i le Immortal Jellyfish e mafai ona toe foʻi i lona talavou e faʻavavau, ona faitau lea e uiga i 44 meaola uiga ese i luga o le lalolagi ma uiga e pei o tagata ese.