48-miliona tausaga le matua o le gata lilo ma se vaaiga infrared

O se gata fossil e seasea mafai ona vaai i le malamalama infrared na maua i le Messel Pit, o le UNESCO Heritage Site i Siamani. Paleontologists faʻamalamalamaina le amataga o le evolusione o gata ma o latou tomai faʻapitoa.

O le Messel Pit o se nofoaga lauiloa a le UNESCO o measina a le lalolagi o loʻo i Siamani, e lauiloa mo lona fa'aola fa'apitoa o fossil mai le Eocene epoch e tusa ma le 48 miliona tausaga talu ai.

Messel Pit gata ma se vaaiga infrared
O gata fa'amalosi e masani ona tupu i le Messel Pit 48 miliona tausaga talu ai. © Senckenberg

O Krister Smith o le Senckenberg Research Institute ma le Falemataaga i Frankfurt, Siamani, ma Agustn Scanferla o le Universidad Nacional de La Plata i Atenitina na taʻitaʻia se vaega o tagata atamamai i se mea ofoofogia na maua i le Messel Pit. O la latou suʻesuʻega, lea na lomia i le tusi faʻasaienisi Eseesega 2020, na maua ai ni malamalamaaga fou i le amataga o le atinaʻeina o gata. O su'esu'ega a le 'au na fa'aalia ai se tala fa'apitoa o se gata ma se va'aiga infrared, e ta'ita'i atu ai i se malamalamaga fou o le fa'anatura anamua.

E tusa ai ma a latou suʻesuʻega, o se gata na faʻavasegaina muamua Palaeopython fischeri o le mea moni o se sui o se ituaiga ua mou atu o fa'alavelave (e masani ona taʻua o boas poʻo boids) ma e mafai ona faia se ata infrared o lona siosiomaga. I le 2004, na faaigoa ai e Stephan Schaal le gata i le igoa muamua o le faifeau Siamani, Joschka Fischer. E pei ona faʻaalia e suʻesuʻega faʻasaienisi e faʻapea o le genus e aofia ai se gafa ese, i le 2020, na toe tofia e avea ma ituaiga fou. Eoconstrictor, lea e fesoʻotaʻi ma boa Amerika i Saute.

Messel Pit gata ma se vaaiga infrared
Fossil of E. fisheri. © Wikimedia Commons

O auivi atoatoa o gata e seasea maua i nofoaga o meaola i le lalolagi atoa. I lenei tulaga, o le Messel Pit UNESCO Heritage Site latalata i Darmstadt o se tuusaunoaga. "E oʻo mai i le taimi nei, e fa ituaiga o gata e sili ona lelei ona puipuia e mafai ona faʻamatalaina mai le Messel Pit," Na faamalamalama mai e Dr. Krister Smith o le Senckenberg Research Institute ma Natural History Museum, ma sa ia faaauau, “Faatasi ai ma le umi e tusa ma le 50 senitimita, e lua o nei ituaiga e fai si laiti; o le ituaiga na taʻua muamua o le Palaeopython fischer, i le isi itu, e mafai ona oʻo i le umi e sili atu i le lua mita. E ui o le tele o le terasitila, ae atonu sa mafai foi ona aʻe i luga o laau.”

Se su'esu'ega atoatoa o Eoconstrictor fischeri's neural circuits na faaalia ai se isi mea e ofo ai. O le neural circuits o le gata Messel e talitutusa ma mea o loʻo i ai talu ai nei o boas ma pythons - gata ma totoga lua. O totoga nei, o lo'o fa'atulaga i le va o le auvae pito i luga ma lalo, e mafai ai e gata ona fausia se fa'afanua vevela tolu-dimensional o lo latou si'osi'omaga e ala i le fa'afefiloi o le malamalama va'aia ma fa'avevela infrared. O le mea lea e mafai ai e meaola fetolofi ona faigofie ona suʻe manu faʻatau, manu feʻai, poʻo nofoaga e lalafi ai.

Messel Pit
Messel Pit UNESCO Measina a le Lalolagi. O le gata e faaigoa i le sa avea muamua ma minisita mai fafo o Siamani o Joschka Fischer, o le, faatasi ai ma le German Green Party (Bündnis 90/Die Grünen), na fesoasoani e taofia le Messel Pit mai le avea ma se fanua lafoai i le 1991 - na suʻesuʻeina i le tele auiliiliga e Smith ma lana paaga Agustín Scanferla o le Instituto de Bio y Geosciencia del NOA e faʻaaoga ai se tuʻufaʻatasiga o metotia suʻesuʻe. © Wikimedia Commons

Ae ui i lea, i totonu Eoconstrictor fischeri o nei totoga sa na o le auvae pito i luga. E lē gata i lea, e leai se faamaoniga e iloa ai e sili ona fiafia lenei gata i manu toto māfanafana. Seia oo mai i le taimi nei, e mafai e tagata suʻesuʻe ona faʻamaonia naʻo manu feʻai toto malulu e pei o korokotaila ma pili i totonu o lona manava ma totonu o le manava.

Ona o lenei mea, o le vaega o tagata suʻesuʻe na oʻo mai i le faaiuga e faapea o totoga muamua o le lua na faʻaogaina e faʻaleleia atili ai le malamalama o gata i le lautele, ma, seʻi vagana ai gata faʻamalosi o loʻo i ai nei, e leʻi faʻaaogaina muamua mo le tulimanu poʻo le puipuiga.

O le mauaina o le fa'apolopolo lelei anamua gata fa'atasi ai ma le va'aiga infrared ua fa'amalamalamaina ai le olaola o lenei fa'anatura i le silia ma le 48 miliona tausaga talu ai. O lenei suʻesuʻega o se faʻataʻitaʻiga mataʻina o le auala e mafai ai e suʻesuʻega faʻasaienisi i paleontology ona faʻaopoopoina le taua i lo tatou malamalama i le lalolagi faʻanatura ma le evolusione o le olaga i le lalolagi.