Na tanumia e le aiga tagata maliliu o latou tagata maliliu i le 100,000 tausaga a o leʻi faia e tagata i aso nei, fai mai suʻesuʻega

O Homo naledi, o se tagata ua leai se aiga ma le tasi vaetolu le lapoʻa o lo tatou faiʻai, na tanumia ma atonu na faamanatu ai o latou tagata oti, o suʻesuʻega finau.

Le aiga tagata ua mou atu Homo naledi, o lona faiʻai e tasi vaetolu le tele o tatou, na tanumia o latou tagata oti ma vaneina puipui o le ana i le tusa ma le 300,000 tausaga talu ai, e tusa ai ma suʻesuʻega fou o loʻo faʻaumatia ai aʻoaʻoga ua leva ona fai e naʻo tagata faʻaonaponei ma o tatou tausoga Neanderthal e mafai ona faia nei gaioiga faigata.

I le faʻaaogaina o suʻega ponaivi, na faʻaalu ai e le paleoartist John Gurche le tusa ma le 700 itula e toe faʻaleleia ai le ulu o Homo naledi.
I le fa'aaogaina o su'ega ponaivi, na fa'aalu ai e le paleoartist John Gurche le tusa ma le 700 itula e toe fa'aleleia ai Homo naledi's ulu. © Mark Thiessen, National Geographic | Fa'aoga talafeagai.

Ae ui i lea, fai mai nisi tagata atamamai e le lava le faʻamaoniga e faʻaiʻu ai Homo naledi tanumia pe faamanatu o latou tagata oti.

Na maua muamua e tagata su'esu'e i le eleele toega o Homo naledi i le Rising Star Cave system o Aferika i Saute i le 2013. Talu mai lena taimi, e silia ma le 1,500 vaega o skeletal mai le tele o tagata na maua i le 2.5 maila-umi (4 kilomita) faiga.

O le tino o Homo naledi ua lauiloa ona o le faasaoina mataʻina o latou tino maliu; o i latou o ni meaola taalua e tutu pe tusa ma le 5 futu (1.5 mita) le maualuga ma e 100 pauna (45 kilokalama) le mamafa, ma sa i ai o latou lima popoto ma ni fai’ai laiti ae lavelave, o uiga na mafua ai ona fefinauai e uiga i le lavelave o a latou amioga. I se suʻesuʻega 2017 lomia i totonu o le tusi talaaga eLife, na fautua mai ai le au a le Rising Star Homo naledi na tanumia ma le loto i ai o latou tagata oti i totonu o le ana.

O se fa'ata'ita'iga o tu'ugamau e lua na maua i le Dinaledi Chamber of the Rising Star Cave. (A) O le tulaga o falelauasiga e tusa ai ma le 2013-2016 eli o loʻo faʻamatalaina i le sikuea sikuea. (B) O se ata lenei o foliga autu o le tanuga. Fa'aaliga 1 o le tino o se fa'ata'ita'iga matua o le Homo naledi. O le vaega 2 o lo'o fa'aalia ai le itiiti ifo ma le tasi le tino o tamaiti i le pito o le fanuatanu. (C) ma le (D) o ni ata o loo faaalia ai le tulaga o ivi i totonu o tuugamau.
O se fa'ata'ita'iga o tu'ugamau e lua na maua i le Dinaledi Chamber of the Rising Star Cave. (A) O le tulaga o falelauasiga e tusa ai ma le 2013-2016 eli o loʻo faʻamatalaina i le sikuea sikuea. (B) O se ata lenei o foliga autu o le tanuga. Vaega 1 o le tino o a Homo naledi fa'ata'ita'iga matua. O le vaega 2 o lo'o fa'aalia ai le itiiti ifo ma le tasi le tino o tamaiti i le pito o le fanuatanu. (C) ma le (D) o ni ata o loo faaalia ai le tulaga o ivi i totonu o tuugamau. © Ata mai Berger et al., 2023 / National Geographic | Fa'aoga talafeagai.

O lenei tausaga i se fonotaga o talafou i Iuni 1, paleoanthropologist Lee Berger, o le taʻitaʻi o le Rising Star polokalame, ma ana paaga o loʻo lagolagoina lea faʻamatalaga i ni suʻesuʻega fou se tolu, lomia i le Aso Gafua (Iuni 5) i luga o le bioRxiv server preprint, lea na tuʻuina faʻatasi ai faʻamaoniga sili ona taua i le taimi nei e faapea. Homo naledi tanuina ma le faamoemoe o latou tagata oti ma faia ni togitogiga anoa i luga o le papa i luga ae o tuugamau. E le'i toe iloiloina e tupulaga.

O le su'esu'ega fou o lo'o fa'amatalaina ai lua papa'u, fa'atusa fa'ata'amilomilo i luga o le fola o le tasi potu o lo'o i ai le auivi o lo'o tutusa ma le tanuga o tino aano na ufitia i le palapala ma toe pala. O se tasi o falelauasiga atonu na aofia ai se taulaga tu'ugamau: o se maa e tasi na maua i se feso'ota'iga vavalalata ma lima ma ponaivi tapulima.

Fai mai Berger i le fonotaga a le au tusitala e faapea "matou te lagona ua latou ausia le suega litmus o falelauasiga o tagata po o falelauasiga tuai o tagata." Afai e talia, o faʻamatalaga a le au suʻesuʻe o le a tuleia i tua le uluaʻi faʻamaoniga o le tanu faʻamoemoeina i le 100,000 tausaga, o se faʻamaumauga na umia muamua e. Homo sapiens.

O se falelauasiga talavou ma se mea faigaluega ma'a na maua i totonu o le Hill Antechamber. O ata A ma le B o su'esu'ega fa'asaga i le CT o le mea fa'apipi'i peleue ua aveese mai le potu. O le CF o le 3D numera toe fausia o ponaivi i totonu o le falelauasiga, faʻapea foʻi ma le mea faigaluega maʻa (lanu moli) latalata i le lima o le tamaititi e 13 tausaga le matua.
O se falelauasiga talavou ma se mea faigaluega ma'a na maua i totonu o le Hill Antechamber. O ata A ma le B o su'esu'ega fa'asaga i le CT o le mea fa'apipi'i peleue ua aveese mai le potu. O le CF o le 3D numera toe fausia o ponaivi i totonu o le falelauasiga, faʻapea foʻi ma le mea faigaluega maʻa (lanu moli) latalata i le lima o le tamaititi e 13 tausaga le matua. © Ata mai Berger et al., 2023 / National Geographic | Fa'aoga talafeagai.

O le mauaina o togitogiga manino i luga o puipui papa o le faiga o le Rising Star Cave o loʻo faʻaalia foi lena mea Homo naledi sa i ai ni amioga lavelave, o lo'o fautua mai ai le au su'esu'e i se isi tusi fou fou. O nei laina, siepi, ma faʻailoga e pei o le "hashtag" e foliga mai na faia i luga o luga o mea ua saunia faapitoa na faia e Homo naledi, o lē na sasaina le maa a o leʻi togitogia i se meafaigaluega maa. O le loloto o le laina, fa'atulagaina ma le fa'atonuga o lo'o ta'u mai ai na faia ma le fa'amoemoe nai lo le faia fa'anatura.

"O loʻo i ai falelauasiga o lenei ituaiga i lalo tonu o nei togitogiga," o le tala lea a Berger, lea e taʻu mai ai o le a Homo naledi avanoa faaleaganuu. "Ua latou matua suia lenei avanoa i kilomita o faiga ana i lalo o le eleele."

Na maua togitogiga i le falelauasiga o Hill Antechamber, e pei o se koluse fa'asaga i lalo. O loʻo iai foʻi se mea e faʻaogaina i luga ole laiga e faʻamaonia ai ata e le-geometric ile malamalama maualalo, e ui lava e leʻi suʻesuʻeina.
Na maua togitogiga i le falelauasiga o Hill Antechamber, e pei o se koluse fa'asaga i lalo. O loʻo iai foʻi se mea e faʻaogaina i luga ole laiga e faʻamaonia ai ata e le-geometric ile malamalama maualalo, e ui lava e leʻi suʻesuʻeina. © National Geographic | Fa'aoga talafeagai.

I se isi lomiga muamua, Agustín Fuentes, o se tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Princeton, ma ana uo e suʻesuʻe aisea Homo naledi fa'aaoga le faiga ana. “O le tuu faatasi ma le fuafuaina o le tele o tino i le Rising Star system” faapea ma togitogiga o faamaoniga ia o nei tagata e tutusa o latou talitonuga po o ni manatu e uiga i le oti ma atonu na latou faamanatuina ai ē ua maliliu, “o se mea e taʻua e se tasi o le ‘faanoanoa faatasi. ' i tagata i aso nei," na latou tusia ai. O isi tagata suʻesuʻe, peitaʻi, e leʻo talitonu atoatoa i faʻamatalaga fou.

“Atonu na faia e tagata ni maka i luga o papa. E le lava lena e saofagā ai i lenei talanoaga e uiga i mafaufauga faʻapitoa, ”o le tala lea a Athreya. E iai foi fesili pe faapefea Homo naledi na ulufale i totonu o le Rising Star Cave system; o le manatu e faigata o loʻo faʻavaeina ai le tele o faʻamatalaga a le au suʻesuʻe i amioga anoa.