Agartha: Pe moni ea lenei malo i lalo o le eleele o loo faamatalaina i tusitusiga anamua?

O Agartha o le laueleele ofoofogia lea na o mai ai tagata Aryan anamua mo le faamalamalamaina ma le mea na latou maua ai lo latou poto ma le poto i totonu.

O Agartha o se aai lauiloa fai mai o loʻo i ai i lalo o le eleele i le tele o nofoaga i le salafa o le lalolagi. O le toʻatele e talitonu o le fale lea o tagata matutua e taʻua o "le agarthans" poʻo "tagata anamua." I nisi o faʻamatalaga o tala faʻasolopito, o nei tagata e manatu o ni tagata muamua na nonofo i le lalolagi na sosola i lalo o le eleele e sosola ese. mala faalenatura po'o tagata e nonofo i luga o le fogaeleele.

Agartha
© px iinei

O nisi taimi e taʻua ai Agartha o Shambhala, o se aai natia talitutusa e nofo ai tagata malamalama ma puipuia e manu feʻai e taʻua o "doldrums." I aʻoaʻoga Puta, o Shambhala foi o se isi igoa mo le itu i matu o Initia paia o Varanasi, o se tasi o aai pito i leva o le lalolagi o loʻo nofoia pea.

Afai na e faitau muamua e uiga ia Agartha, atonu e te ofo i le iloa e tele nofoaga moni i luga o le lalolagi ma igoa e foliga tutusa: Agarti (Armenia), Agadsir (Morocco), ma Akara (Rusia).

O le i ai o sea nofoaga matagofie e foliga mai e matua ese lava ma e toatele tagata e manatu atonu o se ituaiga o tala fatu. Ae ui i lea, e tele faʻamaoniga e faʻaalia ai lenei mea e sili atu nai lo na o se talatuu i le taulaga.

Agartha - o le tagata lilo i lalo o le eleele

E tele tala i aganu'u eseese o alalaupapa ma nu'u i lalo o le eleele i lalo ole lalolagi. Na taʻua foʻi e le tagata masani a Roma o Pliny the Elder ia i latou na sao mai le oti o Atlantis e ala i le sosola atu i le ogatotonu o le lalolagi.

E ui e tele igoa o lenei lalolagi, o Agartha (poʻo Agarti) o se nofoaga e fesoʻotaʻi uma tulimanu e fa o le lalolagi i ala ma alavai. O nisi tagata talitonu Agartha e finau foi e iai se isi lalolagi i lalo ifo oi tatou ma fesoasoani e faʻafetaui lo tatou malosi.

A'o tatou ola i se tulaga o le fa'atuputeleina o lagona, sauaga, ma manatu fa'aletonu, o lenei lalolagi o lo'o tolotolo i lalo o le 'ele'ele, i se faaupuga faigofie, fa'asaga. Ae i nisi lotu, e talitonu Agartha o se laueleele totolo ma temoni ma sauʻai.

O tagata e talitonu i le ola o Agartha e masani ona taʻua o "Hollow-Earthers" ona o lo latou talitonuga o nisi o vaega o le lalolagi e le mafai ona iloa i totonu o le mea moni o se malo olaola ae le o se polo uʻamea malosi e pei ona talitonu i ai saienitisi.

Le Fa'afanua O'o'o o le Lalolagi Saunia e Max Fyfield
Le Faafanua o le Lalolagi Omoo Saunia e Max Fyfield © Tom Wigley | Flickr (CC BY-NC-SA 2.0)

Latou te talitonu o loʻo i ai se ulufale faalilolilo i Agartha o loʻo natia i le Toafa o Gobi. Fai mai o Agarthans lava ia na fausia lenei faitotoa i se tekinolosi faʻaonaponei e le mafai ai e tagata ona iloa.

I totonu o Agartha e tele aai, o le laumua o Shambala. O loʻo i ai se asu "la ogatotonu" i le ogatotonu e maua ai le malamalama ma le ola i Agarthans. Na taʻua e le fai togafiti faataulāitu Falani o Alexandre Saint-Yves d'Alveydre e faapea, e faatoʻā mafai lava ona tatalaina le tulaga o lenei lalolagi “pe a suia le pule faasolitulafono o lo tatou lalolagi i le synarchy” (pulega autasi).

O se ata satelite lilo na lomia e le ESSA

Lalolagi papaʻu
O le ata satelite ESSA-7 o loʻo faʻaalia ai le pu tele i luga o le pou i Matu © Public Domain

I le 1970, na lomia ai e le United States Environmental Science Service Administration (ESSA) ata satelite o le Pole i Matu, lea na faaalia ai e se tasi ata se pu lapotopoto atoatoa i luga o le Arctic. O lenei mea na faaosofia ai le au taupulepulega taupulepulega e talitonu i le i ai o malo lalo ifo. O le lalolagi lalo o nisi taimi e fesootaʻi ma "Agartha."

Agartha i tala a le Amiral Richard Evelyn Byrd

Richard Evelyn Byrd Jr. i le peleue vaalele, 1920s
Richard Evelyn Byrd Jr. i le peleue vaalele, 1920s © Image Source: Wikimedia Commons (Public Domain)

O Admiral Richard Evelyn Byrd na faapea na tusia lana feiloaiga ma se tagata leiloa i le taimi o se malaga i North ma South Poles. E tusa ai ma lana tala faalilolilo, na ia feiloai i le tuuga anamua i lalo o le eleele ma molimauina se nofoaga tele ma manu ma laau na manatu muamua ua leai. O manu na ia vaaia e aofia ai meaola e pei o Mamota.

E tusa ai ma se fa'amatalaga tu'uaiga na tusia i le taimi o lana malaga i luga o le polar, na tau atu ai Byrd i se tau mafanafana ma le lauusiusi ma meaola e pei o Mammoth ma se tagata anamua na nonofo i totonu o le Lalolagi.

O lana va'alele na fa'atonuina i le vaeluagalemu ma tu'u mo ia e tagata i le ogatotonu o le Lalolagi na fa'alavelaveina lana va'alele i va'alele fa'atusa. Ina ua tulaueleele, sa feiloai o ia e avefeau o se malo e toatele e manatu o le talatuu o Agartha. O nei tagata ua tuuaia Agarthans na faaalia lo latou popolega e uiga i le faaaogaina e tagata o pomu atomika i le taimi o le Taua Lona Lua a le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma faafaigaluegaina Byrd e avea ma o latou amepasa e toe foi atu i le malo o Amerika ma faailoa atu o latou lagona.

Sa ia taua fo’i e fa’apea, sa poloaina o ia ina ia nofo filemu i mea sa ia molimauina i le taimi o le tofiga a le malo i Arctic. Na tusia e Admiral Byrd i lana api talaaga ia Mati 11, 1947:

“Faatoa ou auai i se Fonotaga a le Aufaigaluega i le Pentagon. Ua uma ona ou ta'u atoatoa atu lo'u mauaina ma le savali mai le Matai. Ua faamaumauina uma. Ua fautuaina le Peresetene. Ua taofia nei a'u mo ni nai itula (ono itula, tolusefulu iva minute, ia sa'o.) Ua faatalanoaina a'u e le Top Security Forces ma le Medical Team. O se puapuaga!!!! Ua tu'uina a'u i lalo o le pule malosi e ala i aiaiga o le Puipuiga a le Atunu'u a lenei Iunaite Setete o Amerika. Ua faatonuina aʻu e nofo filemu e tusa ai ma mea uma ua ou aʻoaʻoina, e fai ma sui o tagata soifua !!! E ofoofogia! Ua faamanatu mai ia te aʻu o aʻu o se fitafita ma e tatau ona ou usitai i faatonuga."

O le mataupu mata'utia e uiga i le aoga o lenei faamaumauga o le aso Fepuari-Mati 1947. Afai e talitonuina o lenei tala o loʻo aofia ai le malaga muamua a Byrd i luga o le Pole i Matu, o lona uiga e manaʻomia e se tasi ona vaʻai i le aso tonu na ia ausia ai lenei mea. e sili atu i le 20 tausaga na muamua atu iā Me 9, 1926.

O le mea moni, i le toe suʻesuʻeina, e foliga mai e leʻi oʻo lava Byrd i le Pole i Matu ma na ia faʻapipiʻi ana faamaumauga o folauga, faʻatau tupe mai se isi 'au na faʻamauina le faʻamaumauga i nai aso mulimuli ane.

Ae o le a le mea e matua mataʻina ai lenei faʻamatalaga, pe afai e moni, e mafai ona faʻaseseina mai se misiona mulimuli ane i Antarctica? O fa'atatau tonu i le ta'uta'ua "Operation Highjump"?

O le Highjump o se tasi lea o gaioiga sili ona tele na faia i Antarctica ma le silia ma le 4,000 alii na auina atu e suesue, faafanua, ma nonofo i le konetineta mo le valu masina. O le malaga na aofia ai vaʻa lagolago a le Navy 13, se vaʻalele vaʻalele, helikopa, vaʻa felelei, ma le tele o vaʻalele masani.

O lenei malaga, faʻapea foʻi ma le "Operation Deep Freeze" i le valu tausaga mulimuli ane, na faʻatuina ai se militeri Amerika i Antarctica, lea e faʻasaina i aso nei. Aisea la, sa'o ai, na i ai se faanatinati e faafaigofie lenei galuega?

So'oga a Nazis ma Agartha!

O loʻo i ai le tele o faʻamaoniga na faʻaalu e le Nazis le tele o punaoa e suʻe ai Agartha o se auala mulimuli mo Hitila e sola ese ai pe a tupu faʻalavelave faʻafuaseʻi, e faʻamaonia ai nei taupulepulega leaga. O le mea moni, o le ata sili ona taatele o Agartha na tusia e se saienitisi Siamani i le 1935.

Pe na fesoʻotaʻi Agartha i aganuu anamua?

Agartha faitotoa i seoli
© Shutterstock

Toeitiiti lava aganuu uma anamua ei ai se tala poʻo se faʻamatalaga i totonu o le lalolagi, faʻapea foi malo po o tagata i le ogatotonu o le Lalolagi. O loʻo i ai faʻamatalaga vavalalata o Agartha o loʻo faʻamatalaina e nisi o aganuʻu ma taulaga faʻatasi ma auala e oʻo ai iina.

I totonu o le lotu Puta Tibet, o loʻo i ai le mealilo, le taulaga faʻalilolilo o Shambhala o loʻo i se mea loloto i Himalayas na sailia e le toʻatele, e aofia ai ma le mystic Russian Nicholas Roerich, e ui lava e leai se tasi na iloa na mauaina. O nisi e talitonu e mafai ona fesoʻotaʻi Shambhala ia Agartha.

O se ata felavasaʻi o le paneta o le Lalolagi o loʻo faʻaalia ai le "Interior World" o Atvatabar, mai ia William R. Bradshaw's 1892 science-fiction novel The Goddess of Atvatabar
O se ata fa'asaga i le paneta o le Lalolagi o lo'o fa'aalia ai le "Interior World" o Atvatabar, mai le tala fa'asaienisi a William R. Bradshaw i le 1892 Le Atua o Atvatabar © Wikimedia Commons

I totonu o Hindu ma Celtic lore - lea e talitonu nisi na faʻasoa se fesoʻotaʻiga anamua e ala i se taulaga na leiloa muamua - o loʻo i ai ana ma lalo o le eleele e ulufale atu ai i lalo o le lalolagi. O nisi ua fesootaʻi atu i le laueleele Hindu o Āryāvarta, po o le “nofoaga o ē e sili ona lelei,” o se laueleele na pulea e se nuu faalelagi i le faitau afe o tausaga a o leʻi faia le taua tele i le Mahabharata.

E talitonu le toatele o lenei tuuga anamua e tutusa le gafa ma tagata anamua mai Atlantis, Lemuria, ma Mu ia na soloiesea e taua ma faalavelave matautia, ma tuliesea ai i latou i lalo i Agartha.

O loʻo i ai se isi lalolalo i le Hindu Mahabharata e taʻua o 'Patala' o loʻo faʻasino i ai e isi, ona o loʻo faʻasoa le tele o mea e tutusa ai ma ata o se lalolagi i lalo o le eleele, e ui ina fai mai o loʻo latou tau ma Agarthans.

Patala o le vaega lona fitu o le lalolagi i lalo o tusitusiga paia Hindu ma e pulea e le "nagas", a afa-tagata, afa-reptilian ituaiga o ē o lo'o fa'atusaina i ufi mata'ina e fa'amalamalamaina ai lo latou malo. O le Naga o se tuuga sili ona maualuga ma tekinolosi faʻapitoa. O nisi taimi e fai mai latou te ave faamalosi, faʻasauā ma fasioti tagata, e ui o isi tala e taʻua i latou o loʻo i ai se aafiaga lelei i mea tutupu i le lalolagi.

Upu mulimuli

O le a le Akara? O lenei fesili na fesiligia e le toʻatele o tagata i le gasologa o tausaga ma e tele aʻoaʻoga eseese e uiga i lenei mea lilo, faʻalapotopotoga i lalo. O le tele o latou e fa'atatau i se filosofia o le New Age ma taula'i atu i manatu fa'aleagaga ma le lotogatasi. Ae faapefea pe afai e moni?

O Agartha o se laueleele o loʻo faʻaalia e tusitusiga anamua o le malologa mulimuli o agaga o i latou na faia agasala tetele. O loo faamatalaina i tusitusiga o se laueleele o loo nonofo ai atua, lea e fai mai ai “fomai o le agaga” e puipuia lenei laueleele mai temoni. O le fanua foi lea na o mai ai tagata Aryan anamua mo le faamalamalamaina ma na latou maua ai lo latou "malamalama". Fai mai o le nofoaga e maua ai le poto i totonu o tagata anamua.

O Agarthans o tagata na tuuto atu o latou olaga i le aʻoaʻoina o mealilo o le Atulaulau ma e mafai ona fesoasoani ia i tatou e foia o tatou faafitauli patino ma maua le filemu i totonu ma le lotogatasi. Ina ia oo atu i le nofoaga o le malamalama, ua faapea mai o le auala e matua umi, faigata ma taugata. O lea la, e toʻatele tagata e filifili e tumau i le lalolagi ua latou masani ai a o latou ausia lenei sini.

Atonu tatou te le iloa mea uma e uiga ia Agartha, ae e iai mautinoa fa'ailoga e taʻitaʻia ai i tatou e talitonu o le tagata lilo o Agartha atonu e le o ni tala fatu atoa.