I le eria o Kurdistan o Iraq i matu, o toega o se aai anamua ua lauiloa o “Idu” ua maua. E iai le manatu o le aai, lea ua tanumia nei i lalo o se maupuepue e tusa ma le 32 futu (10 mita) le maualuga, sa avea muamua ma nofoaga mo le faitau afe o tagatānuu i le va o le 3,300 ma le 2,900 tausaga ua mavae.
Sa tumu muamua i maota matagofie, e pei ona faamaonia i tusitusiga na tusia mo tupu i luga o puipui, papamaa, ma maa e maua ai i inā.
Na tau atu e se tagata o le nuu lata ane se papa omea o loo iai le igoa “Idu” na vaneina pe a ma le sefulu tausaga talu ai, lea na mafua ai ona maua le laulau. E iai le talitonuga o le tusi na faia e faamamaluina ai le fausiaina o le maota o le tupu e tupu na pulea le eria i lena taimi.
O le tele o tausaga na sosoo ai na faaalu e tagata suʻesuʻe i mea eli mai i le Iunivesite o Leipzig i Leipzig, Siamani, i le suʻeina o le eria. Latou te talitonu na pulea e le Emepaea o Asuria le aai o Idu mo se vaega taua o lona talafaasolopito, lea na tupu pe tusa ma le 3,300 tausaga ua mavae.
O le amataga o le malo o Asuria na tusia i le tolu meleniuma TLM. A o avea Asuria ma malo malosi i Sasaʻe Tutotonu i le uluaʻi meleniuma T.L.M., na fausia ai nisi o ona faatafunaga sili ona mataʻina.
Nimrud na filifilia e avea ma nofoa tautupu o le pulega e le tupu Asuria o Ashurnasirpal II (883-859 TLM). O totonu o ona maota sa teuteuina i papa gypsum o loʻo i ai ata vane o ia.
I le senituri lona valu ma le fitu TLM, na faalautele atu ai e tupu Asuria lo latou teritori e aofia ai laueleele uma i le va o le Fagaloa o Peresia ma le tuaoi o Aikupito. Peitaʻi, na maua foʻi e tagata suʻesuʻe i mea eli o mea, faamaoniga e iloa ai e malosi le ola faalagolago o le aai iā te ia lava. Na tau ma manumalo ai ona tagata mo le 140 tausaga o le tutoʻatasi a o leʻi toe foʻi mai Asuria ma toe pulea le itulagi.
O se ata o ata o loo faaalia ai se sphinx e leai sana ʻava ma le ulu o se tagata ma le tino o se leona apaʻau sa i totonu o ʻoa na leʻi ufiufia. E mafai ona iloa atu le tusitusiga o lo'o tautau i luga a'e. "Palace o Ba'auri, Tupu o le Nuu o Idu, Atalii o Edima, Tupu foi o le Nuu o Idu."
E faaopoopo atu i lena, na latou mauaina se faamaufaailoga ogalaau lea na tusia i tua pe a ma le 2,600 tausaga ma sa faaalia ai se tamaloa o tootuli i luma o se griffon.
O le aai o Idu anamua, lea na maua i Satu Qala, o se laumua o le lalolagi lea na avea o se fetaulaiga ala i le va o le itu i matu ma le itu i saute o Iraq faapea foi i le va o Iraq ma Iran i sisifo i le lona lua ma le muamua afe tausaga TLM.
O le mauaina o se aiga o tupu i le lotoifale, aemaise lava, ua faatumuina ai se avanoa i mea na mafaufau muamua i ai le au tusitala talafaasolopito o se vaitaimi pogisa i le talafaasolopito o Iraq anamua. E tusa ai ma le au suʻesuʻe, o nei suʻesuʻega, pe a faʻamatalaina atoa, ua saofagā i le faagasologa o le toe tusia o le faʻafanua faʻapolokiki ma talafaasolopito o le faʻalauteleina o le Emepaea o Asuria - o vaega o loʻo ufitia pea i mea lilo.
Sa tanumia le aai i totonu o se faupuega ua ta'ua o le tala, lea ua avea nei ma nofoaga o se taulaga ua ta'ua o Satu Qala. O le mea e leaga ai, seiloga e oʻo i se faʻamautu i le va o tagata nuʻu ma le malo faʻaitulagi Kurdistan, e le o mafai nei ona faʻaauau galuega.
I le taimi nei, o se suʻesuʻega fou o meafaitino a le saite, lea o loʻo tuʻuina nei i le Erbil Museum, na faia faʻatasi ma le Iunivesite o Penisilevania. O i'uga o le su'esu'ega “Satu Qala : o se Lipoti Muamua o Vaitau 2010-2011” na lomia i le tusi talaaga Anatolica.
I le iʻuga, o fesili taufaalili e lua o loo tumau pea o se mealilo e oo mai i aso nei: Na faapefea ona faafuaseʻi ona faatafunaina lenei aai anamua, ma taofiofia i lalo o le faaputuga? Ae aiseā na tuulafoaʻia ai e tagata o le aai lenei aai?