I le 2015, na maua ai e se vaega o paleontologists Amerika se aoina o meafaigaluega vaneina i le Pliocene archaeological site, lea e silia ma le 3.3 miliona tausaga. E tusa ma le 3.3 miliona tausaga talu ai, na amata ai e se tasi ona taʻe ese se maa i tafatafa o le vaitafe. O le tipi lea na iu ai ina liua le maa i se meafaigaluega, atonu e faaaoga e saunia ai aano o manu pe talepe nati. Ma o lenei tulaga faʻatekinisi na tupu aʻo leʻi oʻo mai tagata i luga o le faʻafanua o le evolusione.
Talu mai le amataga o hominid, Homo habilis, na oo mai i le selau ma selau o tausaga mulimuli ane, o le mauaina o se faʻalavelave faʻalavelave: O ai na gaosia nei meafaigaluega? O le suʻesuʻega na tupu i le nofoaga o suʻesuʻega anamua o Lomekwi 3, Kenya, ma e talitonu le au atamamai e iai le gafatia e suia ai suʻesuʻega o mea anamua ma faʻamalosia le talafaasolopito e toe tusia.
O lenei su'esu'ega na fa'aopoopoina i se lisi o isi mea lilo na maua e tusa ai ma tala fa'asolopito masani e le mafai. I totonu o mea faigaluega lata ane i le 150 na maua i le nofoaga o suʻesuʻega o mea anamua, o samala, faufau, ma maa vaneina sa mafai ona faʻaaogaina i le faitau miliona o tausaga talu ai e tatala ma taʻe ai fatu poʻo fatu, ma vaneina o ogalaau o laau ua paʻu e maua ai iniseti mo meaai.
Ae faimai foi se tala na lomia ile Nature.com, le Lomekwi 3 knappers, faʻatasi ai ma le faʻalauteleina o le malamalama i meatotino gau o maʻa, tuʻufaʻatasia le faʻaitiitiga autu ma gaoioiga ta.
Ona o aʻafiaga o le Lomekwi 3 faʻapotopotoga mo faʻataʻitaʻiga e faʻamoemoe e faʻafeiloaʻi suiga o le siosiomaga, hominin evolusione, ma faʻainisinia faʻatekonolosi, matou te tuʻuina atu le igoa 'Lomekwian', lea na muamua atu i le Oldowan i le 700,000 tausaga ma faʻailogaina se amataga fou i le tala faʻasolopito anamua. .
"O nei meafaigaluega e faʻamalamalamaina ai se vaitaimi e leʻi mafaufauina ma e leʻi iloa muamua o amioga a le hominin ma e mafai ona taʻu mai ia i tatou le tele o mea e uiga i le atinaʻeina o le mafaufau i o tatou tuaa e le mafai ona tatou malamalama i ai naʻo ia. O la matou sailiga e faʻamaonia ai le manatu ua leva e faapea o Homo habilis o le tagata muamua na faia meafaigaluega, " o le tala lea a Dr. Harmand, le tusitala taʻitaʻi o se pepa na lomia i le Natura.
"O le poto masani i suʻesuʻega faʻaletausaga a le tagata talu mai lena taimi na manatu o le amataga o meafaigaluega maʻa e fesoʻotaʻi ma le tulaʻi mai o le ituaiga o Homo, ma o lenei atinaʻe faatekinolosi na fesoʻotaʻi ma suiga o le tau ma le salalau o vao savannah," o le tala lea a le tusitala o Dr. Jason Lewis o le Iunivesite o Stony Brook.
"O le manatu e faapea o lo tatou gafa na o le faia o le osooso o le tuʻi faatasi o maʻa e taʻe ai ni fasi maʻai ma o le faavae lea o lo tatou alualu i luma manuia."
Seia oo mai i le taimi nei, o uluai meafaigaluega maʻa e fesoʻotaʻi ma Homo na faʻaigoaina i le 2.6 miliona tausaga ma na sau mai tupe a Etiopia e lata ane i toega o toega o le uluai sui o le Homo habilis, lea na manaʻomia ai lo latou tomai faʻapitoa e faʻaoga o latou lima e gaosia ai meafaigaluega.
Oldowan o le igoa o lenei "muamua" galuega a tagata. Ma o le upu archaeological "Oldowan" o le maa muamua meafaigaluega archaeological alamanuia i prehistory. O meafaigaluega Oldowan na faʻaaogaina e tagata anamua i luga o le tele o Aferika, Asia i Saute, Sasaʻe Tutotonu, ma Europa i le vaitaimi o Lower Paleolithic, lea na amata mai le 2.6 miliona tausaga talu ai i le 1.7 miliona tausaga talu ai. O le pisinisi sili atu Acheulean na sau ina ua maeʻa lenei atinaʻe faʻapitoa.
O le tusitala o nei meafaigaluega maʻa o se tasi lea o faʻafitauli tele na mafua ona o latou mauaina. Mo se taimi umi, na talitonu tagata su'esu'e o le lalolagi o tatou tausoga Homo genus, o se laina e alu sa'o i Homo sapiens, o i latou na muamua na gaosia na meafaigaluega. Ae ui i lea, i lenei tulaga, e le iloa e le au suʻesuʻe poʻo ai na faia nei meafaigaluega tuai, lea e le tatau ona i ai e tusa ai ma suʻesuʻega masani. O lea la, pe fa'amaonia ea e lenei su'esu'ega ofoofogia le mea ua ta'ua 'tala fa'asolopito' o nisi tusi lauiloa e moni?