Mo le tele o seneturi, ua le mautonu le au tusitala talafaasolopito ma tagata suʻesuʻe i le tele o mealilo o Stonehenge, le maafaamanatu anamua lea na ave ai le au faufale Neolithic pe tusa ma le 1,500 tausaga na fausia. O lo'o i totonu o Egelani i saute, o lo'o aofia ai pe tusa ma le 100 ma'a fa'asa'o tetele e tu'u i totonu o se fa'ata'ali'oli'o.
E ui o le toʻatele o tagata popoto i aso nei ua ioe o Stonehenge sa avea muamua ma fanuatanu, ae latou te leʻi iloa po o le a le isi faʻamoemoega na faʻaaogaina ma pe na faapefea e se malo e aunoa ma tekinolosi faʻaonapo nei-poʻo le uili foi-na gaosia le maa faamanatu malosi. O lona fausiaina e sili atu ona le mautonu aua, a o maa oneone o lona mama pito i fafo o loʻo tafe mai i suʻesuʻega i le lotoifale, ua suʻesuʻeina e saienitisi ia maʻa lanumoana e fausia ai lona mama i totonu e oʻo atu i le Preseli Hills i Uelese, pe a ma le 200 maila mai le mea o loʻo nofo ai Stonehenge. i luga o Salisbury Plain.
O mea lilo na tutupu i le nofoaga o Stonehenge
I le 2015, na valaʻauina ai le tagata poto faʻapitoa o Mike Hallowell e toe suʻesuʻe se mataupu uiga ese o le misi na lipotia muamua e se leoleo ia Aokuso 1971. Na taʻua i le lipoti e faapea, i le leva o le tasi afiafi o le taumafanafana, e toʻalima talavou na faʻafeiloaʻi i mea tuai o Stonehenge e faʻaoga i totonu. o tetete. Ina ua uma ona faatuina le tolauapiga i totonu o le li'o ma'a ma amataina se faafiafiaga laitiiti, o le emo o uila na susulu mai le lagi, o se afa malosi na vave mulimuli mai. Sa faaauau pea le tupulaga ae o le tele o uila na taia ai laau ma o maa tetele lava na latou taufetuli atu i o latou faleie e lafi ai. Ona suia lea o mea.
Na lipotia mai e se leoleo i le lotoifale o loo leoleo e faapea o le li'o ma'a na siomia e se moli lanu moana mata'utia, o le faaleagaina na vave ona susulu ma na ia puipuia ai lana vaai. I sina taimi mulimuli ane, na ia faalogoina ai le feei o le toto o loo sau mai le ogatotonu o le li’o ae leai se mea, ua mou atu le tupulaga. Afai e mafai ona talitonuina le lipoti a lenei leoleo, pe ua lava ea se faamaoniga e faatalitonu ai le au masalosalo faapea e tele atu tala uiga ese o loo siomia ai Stonehenge nai lo na o talatuu?
Na talanoa le tagata suʻesuʻe o Billy Carson e uiga i se isi molimau na vaai i lenei mala mataʻutia:
"O se faifaatoʻaga e ana le fanua o loʻo i ai Stonehenge sa le fiafia ona o se vaega o hippies sa tolauapi i totonu o Stonehenge. Sa ia valaau i leoleo. Na amata ona savavali atu o ia ma leoleo agai i Stonehenge ma a o latou faia lea mea na latou vaaia ai le uila o maa. Ae nai lo le na o le faavasegaina o maa, o lenei mea uiga ese na tupu i le mea na amata ai ona maua se susulu i totonu o le Stonehenge, ma na vave lava ona alu le susulu mai se ituaiga enaena i se paʻepaʻe paʻepaʻe. Sa matua susulu lava na oo atu ai le polo o le malosi i le pito o le mama pito i fafo o maa. Ua amata ona taufetuli atu le faifaatoaga ma leoleo i lea mea ona o le emo lea ona mou atu lea o le moli. O se molimau vaaitino lea ma ua le mafai nei ona finauina. E faamaonia le molimau a le tagata vaai i totonu o le faamasinoga, ma o ai lava na i ai iina na sao atoatoa i fafo.
E mafai e le faʻamalamalamaina o mea lilo a Stonehenge ona taʻitaʻia ai i tatou e malamalama i tekinolosi faalilolilo a tagata anamua?
O fesoʻotaʻiga i le va o laina Ley ma le Stonehenge ma le faailoga Caduceus
Matou te manatu masani, o laina Ley o se laina saʻo e tafe i luga o le eleele ma o nisi Leys e vaʻaia ma e faʻasino i se mea faʻapitoa e pei o le oso aʻe o le oso aʻe o le taumafanafana, mo se faʻataʻitaʻiga, poʻo le tuʻuina i le vaega o le masina o se auala faʻaselesitila. Ona i ai lea o isi laina Ley e na'o le fa'afanua ma e leai se malosi ma e na'o le fa'afeso'ota'i o va'aiga ma lea va'aiga i laufanua tuai. E tatau la ona tatou mafaufau i laina Ley o ni vaega eseese. E tulaga ese, o nisi e malosi, o nisi e leai. Ona mafai lea ona tatou maua le mea e taʻua o le Ley system. Ma o le Ley line system o se laina sa'o i le laufanua o lo'o i ai le galu felafolafoa'i i totonu.
Seʻi o tatou mafaufau mo sina taimi o le faailoga Caduceus o loʻo ofuina e fomaʻi i aso nei. O lo'o iai se laina sa'o o lo'o iai ni gata se lua i le manoa, o le tasi o le tane ma le tasi o le fafine. Ma a tatou tilotilo i le laufanua tuai o le mea lena o loʻo tupu, e iai sau laina Ley saʻo ma Ley system o loʻo i ai le vaʻa o le tane ma le fafine o loʻo soʻo i totonu. O nei Leys, a mae'a ona e fa'ata'ita'iina i latou i le kelope, avea ma li'o tele. Ma o le Celtic druids anamua o loʻo mauaina faʻamatalaga o tausaga apamemea e masani lava ona fai mai ia latou tusitusiga, e 12 liʻo malolosi e taamilo i le kelope, ma o se tasi o nei liʻo malosi e taamilo i le kelope o le 51 tikeri latitude.
O Stonehenge e tu tonu i le 51 tikeri 11 minute i matu, ma o iina e na o le pau lea o le nofoaga i luga o le motu o Peretania e maua ai se faʻataʻitaʻiga saʻo i le goto o le la i le taumalulu, i le itu i tua, o se faʻataʻitaʻiga i le oso aʻe o le solstice o le taumafanafana. E le gata i lea, i le ogatotonu o le tau mafanafana, e goto le la i se tulaga i le goto o le masina i lona vaega i matu, ma maua ai se tulimanu saʻo. O Stonehenge sa i luga o lena latitu o le 51 tikeri, o le Ley e tafe atu i lena i le 51 tikeri, o le Maa mulivae e vaʻaia i le 51 tikeri o le latitu. O lea la, o le Ley lea e feso'ota'i atu e le gata i lena latitu ae i le mea na tu'u ai paneta i le lagi pe tusa o le 2700 TLM.
E ioe tagata su'esu'e i fetu i le tausaga e 2700 TLM, o paneta ma fetu o le a fetaui lelei e atagia ai ma'a na tu'uina i Stonehenge. A tatou suʻesuʻeina faamaumauga faʻaselesitila o le lalolagi anamua, e iloagofie ai o tagata o Stonehenge o loʻo faʻatatauina le mamao i le va o nofoaga paia malosi ma paneta ona toe faia lea o nei fua e ala i le faʻapipiʻiina o maʻa i le eleele i luga o le fogaeleele. Ae o le ā le iʻuga? O le a le sootaga i le va o nei maa tetele ma paneta i luga a'e?
So'oga faalilolilo a Stonehenge
E i ai se talitonuga e faapea, e faaopoopo atu i le aafiaga o le la ma le masina ma le malosi o le gasetoto, o Stonehenge e iai se sootaga ma le faatosinaga a Saturn. E sau lenei mea mai se aʻoaʻoga na tuʻuina mai i le 1980s muamua. O loʻo faʻamatalaina e le aʻoaʻoga le totonugalemu e taʻua o seevae solofanua o maʻa e faia i le maa lanumoana-lea e sau mai Uelese, lea e selau maila le mamao mai Stonehenge-na ia lava na atagia ai lenei faatosinaga; ma talu ai ona o latou faasinoala, na latou faasino atu i le faatosinaga a Saturn.
Ia, afai tatou te vaai faalemafaufau i lenei mea i luga o le eleele, e tatau ona tatou vaʻai o Stonehenge o loʻo faʻatusalia Saturn ma o loʻo i ai 30 lintels o loʻo faʻataʻamilo i ai ma Saturn e 30 tausaga tonu e faia ai le tasi taamilosaga o le zodiac, lea e taʻu atu e se tagata suʻesuʻe fetu ma se tagata suʻesuʻe fetu - e ta'ua o le toe fo'i mai Satin. E 30 tausaga le taamilosaga o le mea lea na i ai 30 lintels i Stonehenge.
E tusa ai ma le au failotu, na faia e o tatou tuaa anamua mea uma mo se uiga, e leai se mea na tupu fua. O mea uma sa i ai se mea fa'atusa ma fa'aletino i le lalolagi anamua o Stonehenge. E tatau ona tatou mafaufau nei i lena laina o loʻo agai i luma faʻatasi ai ma se isi nofoaga anamua e igoa ia Marden.
O Marden o se tagata fiafia tele. O le 'Den' o se upu faaPeretania tuai mo le nofoia ma o le 'Mars' o lona uiga o ona po nei—o le nofoia o Mars, ma o iina sa i ai Mars i le laufanua anamua ma aumai i lalo i le lalolagi na latou aumaia le lagi i le lalolagi. A e aga'i atu i luga ole Ley e iai le la ma le masina o lo'o fa'atusalia e Avebury Henge, lea e iai le li'o ma'a aupito tele i le lalolagi.
A'o pa'ū malie Stonehenge i le fa'aleagaina, o lo'o su'esu'eina loloto e saienitisi ni tali e uiga i le fa'amoemoe moni o nei megalith ma'a. O le saite sa i ai se li'o totonu o ma'a lanu moana la'ititi o lo'o fa'atulaga i se fa'asologa o seevae solofanua o lo'o si'omia e se puipui tele i fafo o ma'a oneone silicified sarsen e 60-miliona tausaga le matutua. 100 o loʻo tumau pea i le taimi nei ae o le amataga e talitonu e tele isi.
O le mamafa o le tele e faʻatusatusa i le mamafa o se loli sima ua tumu atoa. Na amata uma i le fau-u fau i totonu. O le toʻatele o tagata e talitonu o le faʻailoga u e tatau ona fai e fai ma faʻatusa o le manava o le tagata ma o le mea lea e matala ai i le tasi pito e mafai ai ona fanau mai fafo e oʻo atu i le malosi. E le o ni tagata ia e mafai ona maua so'o se ituaiga tekinolosi o lo'o ia i tatou i aso nei ae atonu na latou ausia mea i lenei faasaienisi e mafai ona tatou moemiti i ai i aso nei na o le faʻaaogaina o maʻa. E manaia tele lena mea.
E sili atu le maofa nai lo le tele o nei megaliths o meatotino i sarsen e faʻatusatusa i le quartz tioata papa. Pe na maua e tagata anamua se auala e faatonutonu ai leo ma le malosi? Ma afai o lea, o le a le mea na latou faʻaaogaina ai nei alalaupapa?
Stonehenge ma le malosi o ni vaega saosaoa maualuga
Fai mai le au failotu pe a tatou vaʻaia maʻa o loʻo mauaa i totonu o le malosi ma mafai ona maua le malosi mai le ea i se faʻaili e fesoʻotaʻi mai le tasi maʻa i le isi i le fesoʻotaʻiga fefaʻatauaʻiga (e pei ona taʻua), e mafai ona tatou faʻatusatusaina i se faiga malosi tele.
O Stonehenge e tulaga ese, e leai se isi li'o ma'a e pei o le motu o Peretania, lea e iai fa'amau i luga tonu. E i ai se li'o atoatoa 360 tikeri li'o i le pito i luga na faia e lentils lea, e tusa ai ma le tele o tagata su'esu'e ma geomancers, e faia ai se ituaiga o malosi e taamilo solo ma taamilo i maafaamanatu ona sosoo ai lea ma ituaiga uma o taamilosaga lona tolu po o le fa.
O le malosi e taamilo agai i le Maa mulivae, e masani lava ona i ai le mea e taʻua o le faitotoa e ulufafo ai o se maa tu e tu teisi i le isi itu e taʻitaʻia ai le malosi e mafai ona faʻatusaina i se mea e pei o le suʻega suʻega na faia e le European Organization. mo suʻesuʻega faaniukilia, ua taʻua o le CERN. Aua o lena foi o se maa faamanatu lapotopoto e maua ai le saoasaoa o le malosi o le alu faataamilo ma taamilo.
Mata e mafai e tagata anamua ona i ai tekinolosi e le gata i le malosi e pei o le CERN na faavaeina i le 1954? O le fale su'esu'e CERN o lo'o nofo i luga o le tuaoi Farani-Suiselani e lata ane i Geneva. O iinei o le pito i luga o suʻesuʻega faaniukilia physicists i luga o le lalolagi inisinia lavelave mea faigaluega faʻasaienisi e suʻesuʻe ai vaega autu o mea. E leai se tasi e finau mai o la latou foafoaga sili ona mamana e oo mai i le taimi nei o le Large Hadron Collider (LHC)—o se mama e 27-kilomita o maneta e sili ona faagaioia lea e matua faamalosia ai le malosi o vaega laiti e faatelevave ai.
A iai le li'o ma'a fa'apea le li'o fa'ata'ali'oli'o e fa'atupu ai se malosi malosi e taamilomilo ma lapotopoto ma lapotopoto. E mata, e mafai e o tatou tuaa anamua ona fatuina lenei ituaiga o malosiaga?
I ni nai tausaga talu ai, ina ua sau se inisinia mai le CERN's LHC project e iloa ma suʻesuʻeina le nofoaga anamua o Stonehenge tutoatasi, na ia iloa ai o se saoasaoa uiga ese le maualuga o le malosi o loʻo alu atu i luga o le eleele, lea e mafai foi ona maua mai le hadron collider of. aso nei.
E tusa ai ma le tele o tagata suʻesuʻe tutoʻatasi, o maa faamanatu e pei o Stonehenge, o loʻo maua i le lalolagi atoa i le tele o geo-nofoaga faʻavae, e mafai ona faʻaogaina ai se meaʻai i le lalolagi i le saoasaoa maualuga. I luga o se laina laina, o se laina o le faʻatautaia o le malosi sili. Afai o le tulaga lea, o le mea na faia e o tatou tuaa anamua o loʻo latou tuleia le malosi i luga o laina saʻo pe mai se liʻo (pei o le hadron collider), o le mea moni o se masini faʻavavevave e fanaina faʻataʻamilomilo i se tulaga faʻavavevave e mafai ona latou moni. vaevae i latou i o latou vaega fa'avae.
Faatasi ai ma Stonehenge, o le mea atonu e te vaʻaia o se taumafaiga anamua i se mea faapena. Ae ui i lea, masalo latou te le o taumafai e talepe i lalo ia atoms, ae o mea uma e lua, atonu e mafai ona latou tatalaina se faitotoa i se isi itu.
E tele tagata e talitonu o le hadron collider na faia moni lava e faia ai lena mea, ma o le vaega o totoe o le tala ua naʻo le faia ina ia foliga mai o se taumafaiga faʻasaienisi moni. Atonu o le malo loloto na fausia o loo saili e tatala se faitotoa i totonu e ta'ua o seevae solofanua. Talu ai ona o latou faasinoala, na latou faasino atu i le faatosinaga a Saturn, e le o le mea na oso aʻe ai ae atonu i se isi maafaamanatu i le tafailagi. Ae ona o lenei mea, na maua ai e Stonehenge se itu pogisa ona o Saturn e fesoʻotaʻi ma le lanu uliuli ma le oti poʻo le olaga faitino.
E mafai e Stonehenge ona i lalo o le faatosinaga a Saturn?
O Saturn o se paneta mataʻina aua i tala faʻasolopito Eleni o Cronus o le Titan, le pule o atua uma. Ma Zeus, Jupiter e tatau ona faatoilaloina Saturn ina ia ola ai aua o Cronus o loʻo foloina lana lava fanau ma o loʻo i ai se mea e fai mo lenei mafutaga a Saturn ma satan (tiapolo).
E ui lava tatou te maua lenei manatu e fai si ese ae o le mafutaga a Saturn ma le 'taimi' e taua tele aua o nei liʻo maʻa e foliga mai e atagia mai ai le manatu o le taimi. O le 'taimi' lava ia o le tiapolo aupito leva lea i lenei atulaulau. O le a le mea tatou te iloa o tagata o le mea e tasi tatou te taufetuli uma e le mafai ona tatou faatoilaloina o le 'taimi' ona o Saturn e pei o lenei ituaiga o alii mama o le 'alii o mama'-o mama e aafia ai le taimi ia te ia lava.
I ituaiga uma o tala faasolopito anamua, e oo lava i tusitusiga Hindu ma Sumerian, o Saturn e masani lava ona manatu o se paneta leaga tele. Ma e faigata ona malamalama lelei pe aisea ua i ai i paneta taʻitasi se resonance ma mea e tutusa ai e ala i tala faʻasolopito i le lalolagi atoa, e ui lava na faia tutoatasi mai aganuu eseese. Mars mo taua, Pluto o se mea e sili atu, Venus mo le alofa, ae o Saturn o lenei ituaiga o sauʻai i tala faasolopito. O nei manatu ua luʻitauina nisi e vaʻavaʻai ia Stonehenge i se tulaga ese nai lo le taimi muamua.
O le a le mea e fai i le tuʻuina o maʻa e fetaui ma Saturn ma lo tatou avanoa-taimi moni? E mafai e Stonehenge ma lona tuʻuina o maʻa e fai ma sui o Saturn, o le masina ma le la o loʻo taʻu moni atu i tagata i aso nei e manatua o ai i tatou, ma o fea tatou te o mai ai?