Na iloa e Papelonia mea lilo o le vaega o le la i le 1,500 tausaga ae le i faia Europa

I le lima faʻatasi ma faʻatoʻaga, na faia ai e suʻesuʻega fetu lana laasaga muamua i le va o vaitafe o Tigris ma Eufirate, i le silia ma le 10,000 tausaga ua mavae. O faamaumauga pito i leva o lenei faasaienisi e patino i le Sumerians, oe ao le'i mou atu na tuuina atu i tagata o le itulagi se talatuu o talatuu ma le poto. O le talatuu na lagolagoina le atinaʻeina o se aganuu faʻapitoa i Papelonia, lea, e tusa ai ma le Astro-archaeologist Mathieu Ossendrijver, na sili atu ona faigata nai lo le mea na mafaufauina muamua. I le lomiga aupito lata mai o le mekasini o le Science, o le tagata suʻesuʻe mai le Iunivesite o Humboldt, Siamani, o auiliiliga auiliili o papa omea a Papelonia lea e faaalia ai le auala na faaaogā ai e tagata suʻesuʻe fetu o lenei malo Mesopotamia le poto na talitonu na aliaʻe mai i le na o le 1,400 tausaga mulimuli ane, i Europa.

Papamaa a Papelonia Anamua
O papaa anamua a Papelonia e pei o lenei o loʻo faʻaalia ai o le fuafuaina o le mamao e malaga ai Jupiter i le lagi i le aluga o taimi e mafai ona faia e ala i le sailia o le vaega o se trapezoid, e faʻaalia ai le malamalama o le au foafoa i se manatu taua i le faʻasologa o aso nei - 1500 tausaga na muamua atu nai lo le au tusitala talafaasolopito. © Tausi Mavaega a le Falemataaga a Peretania / Mathieu Ossendrijver

Mo le 14 tausaga ua tuanaʻi, ua faʻaavanoaina e le tagata tomai faapitoa se vaiaso i le tausaga e fai ai se malaga i le Falemataʻaga a Peretania, lea o loʻo teuina ai se aofaʻiga tele o papaʻa Papelonia mai le 350 TLM ma le 50 TLM. I le faatumuina i tusitusiga cuneiform mai tagata o Nepukanesa, na latou tuuina atu ai se paso: auiliiliga o faʻatusatusaga o le vateatea lea e iai foʻi faatonuga mo le fausiaina o se ata trapezoidal. O se mea mataʻina, ona e foliga mai o le tekinolosi na faʻaaogaina iina na manatu e leʻi iloa e tagata suʻesuʻe i fetu anamua.

Marduk – le atua o Papelonia
Marduk – le atua o Papelonia

Peitaʻi, na iloa e Ossendrijver, o faatonuga e fetaui ma faʻatusatusaga faʻatusa e faʻamatalaina ai le gaioiga o Jupiter, le paneta lea na fai ma sui o Marduk, le atua lagolago o Papelonia. Ona ia iloa ai lea o faʻatusatusaga o le trapezoidal o loʻo tusia i le maa o se meafaigaluega mo le faʻatusatusaina o le suiga o le paneta tele i aso taʻitasi i luga o le ecliptic (le ala o le Sun e pei ona vaʻaia mai le lalolagi) mo le 60 aso. E foliga mai, o ositaulaga o le vateatea sa galulue i malumalu o le aai, o tusitala ia o le fuafuaina ma faamaumauga a le lagi.

Papamaa a Papelonia Anamua
O le mamao na malaga ai Jupiter i le mavae ai o le 60 aso, 10º45′, ua fa'atusatusaina o le vaega o le trapezoid o lona tulimanu agavale pito i luga o le saoasaoa o Jupiter i le gasologa o le aso muamua, i le mamao i le aso, ma o lona tulimanu pito i luga taumatau o le saoasaoa o Jupiter i le 60 aso. I se fa'atusatusaga lona lua, ua vaevaeina le trapezoid i ni mea laiti se lua ma le vaega tutusa e su'e ai le taimi e ufiufi ai e Jupiter le afa o lenei mamao. © Tausi Mavaega a le Falemataaga a Peretania / Mathieu Ossendrijver

“Matou te leʻi iloa pe faʻapefea ona faʻaogaina e Papelonia geometry, faʻataʻitaʻiga ma fuainumera i le vateatea. Na matou iloa na latou faia lena mea i le numera. Na iloa fo'i na latou fa'aogaina le matematika ma geometry pe tusa o le 1,800 TLM, ae le'o mo su'esu'ega o le vateatea. O le tala fou tatou te iloa na latou faʻaogaina geometry e faʻatusatusa ai le tulaga o paneta " fai mai le tusitala o le mauaina.

Ua faaopoopo mai e le polofesa o le fisiki ma le faatonu o le Brasília Astronomy Club, o Ricardo Melo e faapea, seʻia oo mai i lena taimi, sa talitonuina o auala na faaaogā e Papelonia na aliaʻe mai i le senituri lona 14, i Europa, faatasi ai ma le faauluina o le Mertonian Average Velocity Theorem. O lo'o ta'u mai e le fa'atonuga, pe a tu'uina atu se tino i se fa'avavevave tumau e le-zero i le itu lava e tasi o le gaioiga, o lona saoasaoa e fesuisuiai tutusa, laina, i le taimi. Matou te ta'ua o le Uniformly Varied Movement. E mafai ona fa'atatau le si'itia e ala i le fua fa'atatau o le saosaoa modules i le amataga ma le fa'ai'uga vave o fua, fa'atele i le va o le taimi na tupu ai le mea na tupu; faamatala le tino.

"O iina o loo taoto ai le mea sili o le suʻesuʻega" faaauau ai Ricardo Melo. Na iloa e Papelonia o le vaega o lena trapeze e fesoʻotaʻi saʻo ma le faʻaliliuina o Jupiter. "O se faʻataʻitaʻiga moni o le maualuga o le faʻaaogaina o mafaufauga o le matematika i lena taimi, i lena malo, na sili atu nai lo le mea na matou manatu ai," fai mai le tagata poto. Na ia faailoa mai, ina ia faafaigofieina le vaaia o nei mea moni, o se faiga o axes faamaopoopo (vaalele Cartesian), lea na na o le faamatalaina e René Descartes ma Pierre de Fermat i le 17 senituri.

O lea, o le tala lea a Melo, e ui lava e latou te leʻi faaaogāina lenei meafaigaluega, ae na mafai e Papelonia ona faia se faataʻitaʻiga sili o le atamai o le matematika. "I le aotelega: o le fuafuaina o le vaega o le trapezium o se auala e fuafua ai le suiga o Jupiter na sili atu i tala atu o le geometry Eleni, lea na popole mama i foliga geometric, ona e fatuina ai se avanoa mataʻutia o se auala e faʻamatala ai le lalolagi o loʻo tatou nonofo ai. .” E ui lava e le talitonu le polofesa o mea na maua e mafai ona faʻalavelave saʻo i le poto o le matematika o loʻo i ai nei, latou te faʻaalia le ala na leiloa ai le malamalama i le taimi seia oʻo ina tutoʻatasi toe fausia i le va o le 14 ma le 17 seneturi mulimuli ane.

Mathieu Ossendrijver faʻasoa le manatu lava e tasi: “Na mou atu le aganuu a Papelonia i le 100 TA, ma na galo ai tusitusiga cuneiform. Ua mate le gagana ma ua tineia la latou tapuaiga. I se isi faaupuga: o se aganuu atoa na i ai mo le 3,000 tausaga ua maeʻa, faʻapea foʻi ma le malamalama na maua. E na o sina mea itiiti na toe maua e tagata Eleni” matauina e le tusitala. Mo Ricardo Melo, o lenei mea moni ua laga ai ni fesili. O le a se tulaga e oo i ai lo tatou malo i aso nei pe ana faapea e faasaoina le malamalama faasaienisi o aso anamua ma tuufaasolo atu i augatupulaga mulimuli ane? Mata o le a sili atu le alualu i luma o tekinolosi? Faamata o le a sao mai lo tatou malo i sea agaʻigaʻi i luma? E tele fesili e mafai ona tatou fesiligia ai le faiaoga mafuaaga.

O lenei ituaiga o geometry o loʻo faʻaalia i faamaumauga anamua mai Egelani ma Falani e tusa ma le 1350 TA O se tasi o ia mea na maua i Oxford, Egelani. “Sa aʻoaʻo tagata e fuafua le mamao o loʻo ufiufi e se tino e faʻavave pe faʻaitiitia. Na latou atiina ae se faʻaaliga ma faʻaalia e tatau ona e averesi le saoasaoa. Ona faatele lea i le taimi e maua ai le mamao. I le taimi lava e tasi, i se mea i Pale, na maua ai e Nicole Oresme le mea lava e tasi ma na faia foi ata. O lona uiga, na ia fuafuaina le saoasaoa” faamalamalama Mathieu Ossendrijver.

“I le taimi muamua, matou te leʻi iloa pe na faapefea ona faaaogā e Papelonia ia geometry, kalafi, ma fuainumera i le vateatea. Na matou iloa na latou faia lena mea i le matematika. (...) O le mea fou o le tatou iloa na latou faʻaaogaina geometry e faʻatusatusa ai tulaga o paneta" Na sii mai e Mathieu Ossendrijver, Astro-archaeologist.