Homo capensis: O se ituaiga meaola e nonofo natia i totonu o tagata soifua?

Homo capensis: manatu i le hominid ma le tele o le faiai ma le IQ o le 180. Semanu e tumau pea le lalolagi hegemony talu mai anamua taimi.

O tagata suʻesuʻe e pei o Dr Edward Spencer na latou faʻaalia faʻamaoniga o meaola o nei hominid ma ulupoo ulu mai le salafa o le lalolagi, faʻamaoniga mai le 50,000 tausaga talu ai i Aferika i Saute, ma e oʻo lava i tagata e pei o Akhenaten, le farao Aikupito. E toʻatele e talitonu o loʻo latou feola pea i totonu o tatou (ile Vatican), o loʻo latou faʻatautaia polokiki ole lalolagi, ma e mafai foʻi ona avea i latou ma tagata ese.

Homo capensis: o ona uiga ma lona taupulepulega leaga

O se whistleblower tele na taumafai e faʻaaliali aʻe i latou o Karen Hudes, o se sa avea ma faufautua i le Faletupe o le Lalolagi. Faʻavae i luga o lona poto masani ma mea na ia suʻesuʻeina, nei "tagata e le o ni tagata" na pulea le lalolagi talu mai anamua. Faʻailoa e Dr Spencer, o le maualuga cabal e faia mai i faletupe ma Homo capensis sosaiete.

Ua faaiuina e Edward Spencer o nei tagata ma ulu uumi ona punouai i le Vatican (!), Pulea le malosiaga o le Ekalesia Katoliko, le ogatotonu o le setete Illuminati. Lotu ma teuga tupe o le a pulefaʻasolo… Tupe o le sili foafoa sili o pologa mo tagata soifua. Faʻatasi ai ma ona autu foliga o:

  • O ulu ulu, ma le tele o le leo ma lapoʻa faiai
  • Maualuga IQ (180 i le averesi)
  • Latou te le maua le agavaʻa poʻo le agaalofa, ae e fesoʻotaʻi i le numera, numera, mea tau tupe
  • Toto-faʻavae toto
  • Rh-le lelei (toto lanumoana) gafa
  • E i ai le latou Europa faʻavae i Suiselani (ma le 48% tupuʻaga pharaonic)
  • O lagona le lelei, latou te le fiafia ma feoti le tasi i le isi
  • O i latou o pologa
  • Faʻapitoa o faʻalelotu tu ma aga ma taulaga a tagata
  • "Pologa o le Auala Maualalo"
Queen Nefertiti, ulupoo ulu ma ulu o le Pope
Queen Nefertiti, ulupoo ulu ma ulutala o le Pope © MRU

Fai mai le au taupulepulega leaga, latou te pulea le NATO, le maketi tau tupe ma le aufaasalalau. O i latou o tulaga faʻatulagaina i le paoa (tupu aiga o le a maua le Rh-le lelei toto vaega). Na latou ofi mai ia i tatou, gaoia lo tatou iloa ma faʻaseseina tagata. Latou te faia faʻasesega, taua ma faʻatau sese fuʻa.

Faʻasolopito faʻasolopito ma faʻamatalaga molimau

O se tusi taua mo Spencer o Charles Hapgood's Maps of the Ancient Sea Kings, lea e faʻaalia ai o se le malamalama le iloa se malo na faʻafanua le lalolagi atoa i le vaitaimi o le Ice Age. O lena malo o le a avea ma Homo capensis.

Ulupoo Paracas
Ulupo'o fa'aumi mai Paracas © Wikimedia Commons

E i ai le tele o faʻamaoniga molimauina o tagata ma ulupoo ulu, i atunuʻu e pei o Aferika i Saute, Malta, Peru ma Lusia. O se faʻataʻitaʻiga sili ona taua o le ulupoo Paracas i Peru, lea e eseese genetics, o le 25% lapoʻa tioata ma le 60% sili atu le mamafa nai lo ulupoo masani o tagata.

O isi faʻataʻitaʻiga: o le Malumalu o Hypogeum i Malta (lea na maua ai foi nei ulupoo anomal) ma i Aferika i Saute, lea na maua ai le Boskop Man, lea na tusia i le sili atu ma le 10,000 tausaga talu ai ma lona ulupoo e 30% sili atu le tele nai lo tagata.

E le gata i lea, o le farao o Aikupito Akhenaten na vavalalata vavalalata ma Mose (latou mafai ona tutusa tagata). O Akhenaten ma lona toʻalua o Nefertiti e aliali mai i taimi uma ma ulupoo ulu i faʻaaliga a Aikupito. Faʻapena foi, Mose ono i ai se lapoʻa nai lo le ulu masani ma fai lona pulou poʻo le pulou e pei o le miter o aso nei Epikopo Katoliko.

Le kalena a Atamu i Aferika i Saute

Kalena a Atamu
Kalena a Atamu © andrewcollins.com

O le isi mea taua maua i Aferika i Saute ma le Kalena a Atamu, o le uluaʻi kalena megalithic na maua, amataina i tua atu o 50,000 tausaga. O lenei fausaga e iai ona maʻa poloka e fai ma faʻafanua o le equinoxes ma le faaputuga fetu o Orion. Lata ane o se pyramid toeititi tutusa le umi laueleele pei o le Great Pyramid o Giza, Aikupito.

I lea vaipanoa o loʻo iai foʻi fale tetele, pei o faʻatoʻaga faʻatoʻaga ma le fiaafe o silo pei o fausaga… O nei fausaga ua le amanaʻiaina e aʻoaʻoga o tala eli. E i ai le manatu na fuafuaina e le Homo capensis (fausia ma le pologa lima o le Homo sapiens).

Anunnaki-tagata ese hybrids?

Faatagata o Akhenaten
Faatagata o Akhenaten mai le malumalu Aten i Karnak

E tusa ai ma suʻesuʻega eseese, e pei o le Corey Goode, o le Homo capensis o le a avea tagata ese-tagata hybrids na faia e Enki, o se anamua reptilian Anunnaki tagata ese ma apamemea-faavae lanu moana. I le Tusi Paia, o latou tutusa Nefilimi, faʻamatalaina foi o hybrids.

Karen Hudes talanoa tele ma Dr Spencer e uiga i lenei ituaiga lona lua. O lona talitonuga o le "Grey Pope", o Pepe Orsini, o le tagata faufautua i le Vatican i le va o pulega Katoliko ma le Homo capensis. Pepe Orsini o le a avea ma Tupu o le Holy Roman Papal Lineages, lea e i luga aʻe o le Rothschilds ma le Rockefellers i le pyramid o le paoa, ae e sosoʻo ma Breakspear, Aldobrandini ma isi laina papaʻe.

O lenei taupulepulega autu e talafeagai, faʻavae i luga o mea uma na matou vaʻaia e uiga i le lalolagi malosi mafia ma faʻamaoniga o tagata e le o ni tagata i la tatou talaʻaga. Ioe, e mafai ona fesoʻotaʻi ma le tala o le pogisa taʻuleleia (taʻua o Illuminati) ma e mafai foi ona tatou maitauina lena fesoʻotaʻiga ma le Vatican. E le gata i lea, o ulu uma faʻapoloaʻi o loʻo maua i le lalolagi o ni molimau sili ona malosi mo Homo capensis.

Na muamua lomia lenei tusitusiga i le Sipaniolo luga Codigooculto.com