O le “Yonaguni Monument” poo le igoa foi o le “Yonaguni Submarine Ruins” ose fausaga papa i lalo ifo o le talafaasolopito e fausia i fuifui tetele uigaese e oo atu i le 5 fogafale maualuga ma e matua talitonuina o se fausaga faafoliga na faia e tagata.
Na maua le fa'avae fa'afanua i gataifale o Motu o Yonaguni i Iapani e le au maulu i le 1986. Ua leva ona lauiloa o se nofoaga maulu lauiloa i masina o le taumalulu ona o lona faitau aofaʻi o tagata. malie samala.
E ese mai i ona foliga uiga ese, na maua ai nisi o mea taua e faʻamaonia ai le i ai o tagata i le itulagi i aso ua mavae.
O le suʻesuʻega o le gataifale o Masaaki Kimura mai le Iunivesite o Ryūkyūs, o lana vaega na muamua asiasi i le faʻavaega fai mai o le faʻavaeina o ni monolith lavelave na faia e tagata ma o mea moni na faaleagaina o se Iapani Atlantis - o se aai anamua na goto i se mafuie pe a ma le 2,000 tausaga. ua mavae.
E ui o nisi e talitonu malosi, o nei maa uiga ese na faia e tagata mai le vaitaimi anamua. Afai tatou te manatu o le tala lea, o le fausaga o le maafaamanatu o le a patino i malo anamua.
O le alititai o le sami e pei o fausaga faufale e aofia ai ma'a oneone feololo i ma'a sili ona lelei ma ma'a palapala o le. Uluai Miocene O le Yaeyama Group na talitonu na teuina pe tusa ma le 20 miliona tausaga talu ai.
O le mea e sili ona aulelei ma uiga ese o se fa'ailoga fa'afa'afa'afafa'atusa e tusa ma le 150 i le 40 mita ma e tusa ma le 27 mita le maualuga ma le pito i luga e tusa ma le 5 mita i lalo o le sami. O le fausaga sili ona tele lea e foliga mai o se lavelave, monolithic, stepped pyramid.
O nisi o ana faʻamatalaga ua taʻua e faapea:
- E lua poutu vavalalata e o'o i totonu o le 2.4 mita mai luga
- Ose 5 mita le lautele papa e siosiomia le faavae o le fausaga i itu e tolu
- Ose pou ma'a e tusa ma le 7 mita le maualuga
- Ose puipui sa'o e 10 mita le umi
- O se maa tu'ufua o lo'o taoto i luga o se tulaga maualalo
- Se tulaga fa'atusa fetu maualalo
- Ose fa'apalapala tafatolu ma ni pu tetele se lua i ona pito
- O se maa foliga L
I le isi itu, o nisi o i latou na suʻesuʻeina le faʻavaeina, e pei o le tagata suʻesuʻe o le eleele o Robert Schoch mai le Iunivesite o Boston, o le Polofesa o le Oceanic Geoscience Patrick D. Nunn mai le Iunivesite o le Pasefika i Saute, o loʻo fautua mai a le o se faʻavae natura atoatoa poʻo se mea. o se fausaga papa faanatura na mulimuli ane faʻaaogaina ma faʻaleleia e tagata i aso ua mavae.
O le mea lea o loʻo i ai se felafolafoaiga tele pe o le "Yonaguni Submarine Ruins" o se mea faʻanatura atoatoa, o se nofoaga faʻanatura ua suia, poʻo se mea na faia e le tagata. Peita'i, e le'o amana'ia e le Ofisa Iapani mo Mataupu Fa'ale-aganu'u po'o le malo o Okinawa Prefecture ia foliga o se mea taua fa'ale-aganu'u ma e le'i faia fo'i e le lala sooupu a le malo ni su'esu'ega po'o galuega fa'asao i luga o le saite.
O le mea moni, o le Faamanatuga o Yonaguni e faamanatu mai ai ia i tatou se isi mea lilo ma sili atu ona mataʻina i lalo o le sami, Le Anomaly o le Sami Baltic, lea e talitonuina o se va'a malepelepe anamua. E mafai ona e faitau i le tala o lenei fausaga fou i lalo o le sami iinei.
Ae peita'i, afai e te fiafia tele i 'a'ai i lalo ifo o le sami po'o ni fausaga tuai tuai, e mafai ona e asiasi i le Motu o Yonaguni. E leai se masalosalo o le motu e fusifusia i le tele o vaaiga matagofie o le sami, natura filemu ma le tele o mea lilo natia. O lenei 28 sq. km motu o loʻo taʻua foi o Dounan i le gagana faʻapitonuʻu, o loʻo i ai 125 km mai Taiwan ma 127 km mai Ishigaki Island ma o le pito i sisifo o Iapani.
Mo nisi fa'amatalaga e uiga i le Motu o Yonaguni po'o le su'esu'eina o isi nofoaga matagofie ile asiasi atu i le motu iinei.