O se talaʻaga puʻupuʻu o 'faʻailoga uiga ese' e sau mai le loloto i le vanimonimo

Talu mai le tafa o ata o tagata, ua molimauina e tagata ni gaioiga le masani ai ma le le faʻamatalaina e talitonu lautele na o mai mai se isi lalolagi, faʻamaualuga tagata atamamai atamamai. Mai le muaʻi olaga ana-faʻataʻitaʻiga i aso nei saienisi-faʻalautelega, e tele tone o mea o latou tonu mafuaʻaga ma amataga e leʻo iloaina, ma o le sili ona feteʻenaʻi autu o latou o le "Faailo uiga ese mai le loloto vanimonimo" lena, e tusa ai ma le tele o tagata, mafai ona avea ma moni faamaoniga o le alualu i luma extraterrestrial ola.

Faʻailoga Eseese E Sau Mai Loloto Vateatea
© Pixabay

Manatu faʻapitoa E Fomaʻi Philip Morrison Ma Giuseppe Cocconi:

O se talaʻaga puʻupuʻu o faʻailoga uiga ese 'e sau mai le loloto i le vanimonimo 1
© National Geographic

Cornell physicists Philip Morrison ma Giuseppe Cocconi na taumatemate i se 1959-suʻesuʻega pepa na ese mai fafo malo taumafai e fesoʻotaʻi ala i leitio faʻailo ono faia faʻapea faʻaaoga ai le alualu i luma o 1420 megahertz (21 centimita), lea e mautinoa faʻamalosia e le sili ona taatele elemeni i le Universe, Hydrogen; ma e tatau ona masani i uma tekonolosi alualu i luma poʻo atamamai tagata.

Faʻailoga Eseese Na Aveʻese Mai Arecibo:

I ni nai tausaga mulimuli ane i le 1968, sa i ai le tele o lipoti o le le mailoa faailoilo mai le vanimonimo na pikiina mai le Arecibo leitio telesekopolo i Puerto Rico. E mafai ona maua ni numera o tala fou-tala mai le 1968 lea o nei uiga uiga ese faʻailoga na taʻua o nisi ono faʻamaonia o le i ai o le sili atu extraterrestrial tagata. I lena taimi, Dr. Frank Donald Drake o le ua lauiloa mo lana eponymous equation (Drake Faʻatusatusaga) mo le avanoa o le extraterrestrial life, na ia fiafia tele i nei uiga uiga ese uiga.

Le Taliga Tele:

Lima tausaga mulimuli ane i le 1973, ina ua maeʻa le tele suʻesuʻega o extragalactic leitio faʻavae, Ohio State University tofia le nei-le aoga Ohio State University Radio Radio Observatory poʻo le aka “O Le Taliga lapoa” (ona tu ai lea i tafatafa o le Perkins Observatory i Delaware, Ohio, Amerika) i le saienitisi saili mo extraterrestrial atamai (SETI). O se polokalama sili ona umi o lona ituaiga i le talafaasolopito.

O le Arecibo Message:

O le tausaga na sosoʻo ai, na mafaufau ai Dr. Drake i se laʻasaga i luma ma faavavega faia se savali ma le fesoasoani mai Carl Sagan, lea e lauiloa o le "O le Arecibo Message", o se feʻau i luga o le leitio feʻaveaʻiga o faʻamatalaga masani e uiga i tagata soifua ma le Lalolagi na lafoina i le lalolagi atoa fetu M13 aniva i le faʻamoemoe e ono maua e le malamalama faʻalelalolagi ma faʻamatalaina.

O se talaʻaga puʻupuʻu o faʻailoga uiga ese 'e sau mai le loloto i le vanimonimo 2
O vaega eseese o le feau o loʻo faʻamalamalamaina i lanu. O le mea moni binary faʻasalalauina leai se lanu faʻamatalaga.

"O le Feau Arecibo" aofia ai vaega e fitu o loʻo faʻamauina le mea lea (mai luga i lalo):

  • O numera tasi (1) i le sefulu (10) (papaʻe)
  • O numera atomika o elemeni, hydrogen carbon, nitrogen, oxygen, ma phosphorus, e fai aʻe ai le deoxyribonucleic acid (DNA) (lanu viole)
  • Le metotia mo suka ma faʻavae i le nucleotides o DNA (lanumeamata)
  • Le numera o nucleotides i DNA, ma le kalafi o le faʻalua helix fausaga o DNA (paʻepaʻe & lanumoana)
  • O se ata faʻatusa o se tagata, o le itu (maualuga tino) o se averesi tagata, ma le faitau aofai o tagata o le Lalolagi (mumu, lanumoana / paʻepaʻe, & paʻepaʻe faʻatulagaina)
  • O se ata o le Solar System o loʻo faʻailoa mai ai poʻo fea o paneta le feau e sau mai (samasama)
  • O se ata o le Arecibo leitio teleskopa ma le itu (o le lautele lapoa) o le auina atu velo ipu (lanu viole, paʻepaʻe, ma lanumoana)

Ia Novema 16, 1974, i se sauniga faʻapitoa e faʻailogaina ai le toe faʻafouina o le leitio Arecibo i le Puerto Rico, na faʻasalalau ai le feʻau i le vanimonimo i se taimi e tasi e ala i leitio galu.

Le Wow Faailoga:

I le aso 15 o Aukuso 1977, na maua ai e le telesope o le leitio a le Big Ear le Iunivesite o le Setete o Ohio se faailo malosi o le leitio lea na faaaoga mulimuli ane e lagolagoina ai le sailiga o le atamai mai fafo. O le faailo foliga mai e sau mai le faaputuga fetu Sagittarius ma maua ai le faamoemoe faailoga o extraterrestrial amataga. O le leitio faʻailo na o le 72 sekone na tumau ai ma e leʻi toe lagonaina lava.

O le Astronomer ma le SETI suʻesuʻe, o Jerry R. Ehman, na mauaina lenei anomaly i ni nai aso mulimuli ane a o iloiloina faʻamaumauga na faʻamaumauina muamua. Na matua teʻi o ia i le iʻuga na ia faataamilo ai le faitauga (6EQUJ5) luga o le komipiuta lolomi ma tusia le faamatalaga Oka! i lona itu, e tau atu ai i le mea na tupu o le lautele faʻaaogaina igoa. Lua taua eseese mo le Wow! ua uma ona tuuina mai le faailo masani: 1420.36 MHz e JD Kraus ma le 1420.46 MHz e Jerry R. Ehman, o mea uma ia e lua e latalata tele i le tau o le 1420.41 MHz o le laina o le hydrogen, e pei ona valoia e Morrison ma Cocconi.

O se talaʻaga puʻupuʻu o faʻailoga uiga ese 'e sau mai le loloto i le vanimonimo 3

O le Wow! faailo ua manatu o se tasi o sili ona le mafaamatalaina fetu vaʻai ofoofogia lea e toatele tagata talitonu e faʻailoa se feʻau feʻau mai Extraterrestrial Intelligence. A o se 'au suʻesuʻe ma le Nofoaga Autu o Planete Saienisi (CPS) ua faʻamaonia saʻo i la latou fou Pepa suesue 2017 o lenei faailoilo lilo na faia moni lava e se kometa.

Le Crop Circle Phenomena:

27 tausaga mulimuli ane o le lafoina o le "The Arecibo Message," i le 2001, o le crop circle mea na tupu na maua ai le talafeagai lelei o le gaioiga ina ua i ai se mamanu i le tulaga o se tali atu i le 1974 faasalalauga na aliali mai lava i tafatafa o le tele telesope tele a Peretania, le Chilbolton, ma le fale vaʻai. , fale i le sili lapoʻa lalolagi atoa faʻatautaia vaʻaia radar. O se tasi o sili ona ofoofogia faʻatoʻaga liʻo na aliali mai, e tusa lava pe e te talitonu na faia e tagata poʻo extraterrestrial atamai.

O se talaʻaga puʻupuʻu o faʻailoga uiga ese 'e sau mai le loloto i le vanimonimo 4
© Talafaʻasolopito

Luga o se ata o le mea e foliga mai o se tali i le feʻau na lafoina i le 1974 e NASA (oe mafai foi ona vaʻaia le muamua ata o lenei pou mo manino matauina). O le feʻau o loʻo faʻamatalaina ai le eseʻesega o le la, o se ata o le tagata na lafoina e pei lava o le uluaʻi tusitusiga a le NASA o le Arecibo, e le o se tagata DNA, ma le microwave antenna na i lo le leitio-galu antenna o loʻo faʻaalia mai ia tatou.

O foliga na e vaʻaia ai na aliali mai ile tolu aso a o le i faʻatafafa le ata. O foliga na fai ma sui o se metotia fou i le faʻataʻamilosaga o le liʻo o le faʻasologa, o se metotia suʻesuʻe o loʻo faʻaaogaina foi mo le lolomiina o se foliga i luga o se fasi pepa. E ui lava o le au saienitisi masani talitonu i latou e tusia i luga o se pepelo, pei o le tele o faʻatoʻaga liʻo o lo oi totonu.

E le toʻatele tagata ua iloa le mea moni o faʻatoʻaga liʻo tupu i le lalolagi atoa ma mo le fiasefulu afe o lipoti e uiga i le le mafaamatalaina liʻo faʻataʻitaʻiga tupu. O nisi o a latou tisaini e matua faigata ma auiliiliina na latou matua faʻateʻia ai lava le au maimoa, tagata suʻesuʻe, ma saienitisi.

E le gata i lea, ae o le tele o ata e masani foʻi ona molia i le eletise, e masani lava ona faʻasusu i le tasi itu itu o latou lau. O nisi o latou e faʻapenaina foʻi ma fasimea maneta uiga ese. O lenei aafiaga na toe faia e le vevela i totonu o le atunuʻu, faʻamafanafanaina ai le vai, ma mafua ai le vai i totonu o laʻau, ona faʻapusaʻoina ma faʻamamaina, ma faʻapipiʻi ai le faʻasoa atoa i le tasi itu.

O lenei mea moni na mafua ai nisi physicists e faia nisi suʻesuʻega i nei mea ofoofogia, faʻaiʻuina o le tagata faʻatupuina (latou te leʻi maua lava i le gaioiga o le faia o se faʻatoʻaga faʻatoʻaga, soʻo se mea) o loʻo faʻaaogaina GPS masini, lasers, ma microwaves e fausia ai nei faateʻia geometric fomu.

Le Uiga Eseese O Le Leitio Televave Tele:

Talu mai le 2007, na maitauina ma le maofa e le au suʻesuʻe se isi uiga ese poʻo se leo ua valaauina Faitele leitio vave (FRB) e sau mai fafo o la tatou lava aniva faʻatele. Ua faʻaigoa le Fast Radio Bursts ile aso na faʻamauina ai le faʻailoga, o le "FRB YYMMDD". O le muamua leitio televave na pa e faʻamatalaina, le Lorimer Burst FRB010724, na faailoaina i le 2007 i faamaumauga teuina faamaumauina e le Parkes Observatory i le 24 Iulai 2001.

E sili atu nai lo 150 faʻamaoniga molimau o Fast Radio Bursts e oʻo mai i lenei aso ae o tagata atamamai e le latalata i le suʻesuʻeina tonu pe o le a lea - pe o fea e sau ai. I se faaupuga faigofie, o le sailiga mauaina e tutusa ma le lagonaina o le pa leotele ona liliu lea ma leai se mea. O le au Stargazers e tuua e aunoa ma ni faailo ma leai se iloa o le itu na sau ai le leo.

O manatu i tua atu o le televave o leitio oso (FRB):

E i ai manatu e faapea o le oso mai sau mai tele neutron fetu emitting tele susulu, valaʻauina uaua, pe latou te ono afua mai uli uli po o feʻaveaʻi neutron fetu ma matua malosi fanua maneta. Ae ui i lea, ua fautuaina e le au suʻesuʻe o Harvard, o nei FRB e mafua mai i femalagaiga i fafo atu o le vanimonimo poʻo tekinolosi tuai. Ae o loʻo iai le faʻamoemoe e ono avea o se soʻotaga olaga e taumafai e faʻafesoʻotaʻi.

Faʻailoga Eseese E Sau Mai ia Ross 128:

I le aso Me 12, 2017, na maitauina ai e le au suʻesuʻe i le Arecibo Observatory, ni faailoilo uiga ese na o mai Ross 128, o se fetu mūmū papaʻe e tusa ma le 11 malamalama-tausaga le mamao mai le Lalolagi. O le fetu e tusa ma le 2,800 taimi e pogisa ai nai lo le la ma e leʻo iloa na i ai ni paneta, ma o le lona 15 ai lea o le fetu e latalata i le La.

E tusa ai ma lipoti, o le fetu na matauina mo le sefulu minute, ma o le taimi lea o le lautele-leitio faailo na "toeitiiti taimi" ma faaitiitia i taimi. E leai ni faʻailo na maua i nisi suʻesuʻega a le Arecibo, ae o nisi na faʻailoa mai o faʻailo na faia moni lava mai le faʻalavelave mai o le leitio mai se satelite faʻataʻamilo le Lalolagi, ma o loʻo faʻaauau pea le finauga.

Faʻailoga Ese E Faʻafia I Aso 16.35 Uma:

O se vaega o tagata suʻesuʻe Kanata na latou mauaina talu ai nei se faailoilo leiloa a le leitio e sau mai le aniva e 500 miliona malamalama-tausaga le mamao e toe fai soo i le vaitaimi o 16.35 aso. Ma e leai se tasi na te iloa mautinoa pe o le a le mafuaʻaga o latou.

Faaiuga:

I tulaga le masani ai, i lalo o tulaga le mafaamatalaina, o le aveina o mea uma mai se tulaga masani o le tatou vaʻaiga fanau. I lenei auala, tatou taumafai masani e faʻatalitonu isi ma o nisi taimi tatou lava. Ma, o le a lou manatu i nei uiga ese fafo vanimonimo ofoofogia?? Lagona le saoloto e faʻasoa atu ou manatu taua i le pusa manatu i lalo.