Na mpaghara Kurdistan nke dị n'ebe ugwu Iraq, ozu nke obodo ochie a maara dị ka "Idu" achọpụtala. A na-eche na obodo ahụ, bụ́ nke e liri ugbu a n’okpuru mkpọmkpọ ebe dị mita 32 n’ịdị elu, bụbu ebe ebe ọtụtụ puku mmadụ na-arụ ọrụ n’etiti afọ 10 na 3,300 gara aga.
Ọ bụbu nnukwu obí ndị mara mma jujuru ya, dị ka ihe àmà na-egosi n'ihe odide ndị e dere maka ndị eze n'ahụ́ ájá, mbadamba nkume, na ihe e ji nkume wuo, bụ́ ndị a pụrụ ịhụ n'ebe ahụ.
Otu onye bi n’ime obodo dị nso hụrụ otu mbadamba ụrọ nke e debere aha ya "Idu" etched ihe dị ka afọ iri gara aga, nke mere ka a chọpụta mbadamba nkume ahụ. Ekwenyere na ihe e dere n’akwụkwọ ahụ bụ iji sọpụrụ ndị eze chịrị ebe ahụ n’oge ahụ iji wuo ụlọ eze.
Ọtụtụ afọ ndị sochirinụ bụ ndị ọkà mmụta ihe ochie sitere na Mahadum Leipzig dị na Leipzig, Germany ji gwuo ala n’ebe ahụ. Ha kwenyere na Alaeze Ukwu Asiria chịrị obodo Idu maka akụkụ dị mkpa nke akụkọ ihe mere eme ya, nke mere ihe dị ka afọ 3,300 gara aga.
Amalitere mmalite nke mmepeanya Asiria na narị afọ nke atọ BC. Mgbe Asiria bụ ike na-achị Middle East na narị afọ iri mbụ BC, e wuru ụfọdụ n'ime mkpọmkpọ ebe ya kacha mma.
Nimrud ka a họpụtara ije ozi dịka oche eze nke eze Asiria nke Ashurnasirpal II (883-859 BC). E ji mbadamba gypsum chọọ ime ime ụlọ ya mma.
Na narị afọ nke asatọ na nke asaa BC, ndị eze Asiria gbasaara ókèala ha wee tinye ala niile dị n'etiti Ọwara Peshia na oke ala Ijipt. Otú ọ dị, ndị ọkà mmụta ihe ochie chọpụtakwara ihe àmà na-egosi na obodo ahụ nwere mmetụta siri ike nke ịdabere n’onwe ya. Ndị bi na ya lụrụ ọgụ wee nweta ngụkọta nke afọ 140 nke nnwere onwe tupu ndị Asiria abịaghachi ma wegharaghachi mpaghara ahụ.
Ihe osise nke na-egosi sphinx na-enweghị ajị agba nke nwere isi mmadụ na ahụ ọdụm nwere nku so na akụ ndị e kpuchiri ekpuchi. Enwere ike ịhụ ihe odide a ka ọ kwụ n'elu ya: “Palace of Ba’auri, King of the Land of Idu, Son of Edima, also King of the Land of Idu.”
Na mgbakwunye na nke ahụ, ha chọtara akara cylinder nke dị ihe dị ka afọ 2,600 ma gosipụta otu nwoke na-egbu ikpere n'ala n'ihu griffon.
Obodo Idu oge ochie, nke achọpụtara na Satu Qala, bụ isi obodo zuru ụwa ọnụ nke jere ozi dị ka ụzọ gafere n'etiti ugwu na ndịda Iraq yana n'etiti Iraq na ọdịda anyanwụ Iran na narị afọ nke abụọ na nke mbụ BC.
Nchọta nke usoro ndị eze obodo, karịsịa, na-ejupụta oghere n'ihe ndị ọkọ akụkọ ihe mere eme chere na mbụ dị ka oge ọchịchịrị n'akụkọ ihe mere eme nke Iraq oge ochie. Dị ka ndị nchọpụta si kwuo, nchoputa ndị a, mgbe a na-ewere ya n'ozuzu ya, enyela aka na usoro nke ịmegharị map ndọrọ ndọrọ ọchịchị na nke akụkọ ihe mere eme nke mgbasawanye nke Alaeze Ukwu Asiria - akụkụ ya ka na-ezoro ezo.
E liri obodo ahụ n'ime mkpọmkpọ ebe a maara dị ka tell, nke bụzi ebe obodo a maara dị ka Satu Qala dị. N'ụzọ dị mwute, ruo mgbe edoziri n'etiti ndị obodo na ndị ọchịchị mpaghara Kurdistan, ọ gaghị ekwe omume ugbu a ịga n'ihu n'ọrụ ọzọ.
Ka ọ dị ugbu a, a na-eme nnyocha ọhụrụ nke ihe ndị dị na saịtị ahụ, bụ nke dị ugbu a na Erbil Museum, na nkwado nke Mahadum Pennsylvania. Nsonaazụ nke ọmụmụ "Satu Qala: akụkọ mmalite nke oge 2010-2011" E bipụtara ya n'akwụkwọ akụkọ Anatolica.
N’ikpeazụ, ajụjụ abụọ na-akpali akpali bụ́ ndị na-adị omimi ruo taa bụ: Olee otú obodo oge ochie a nke ọkaibe si ghọọ mkpọmkpọ ebe na mberede, na-akpachi anya n’okpuru mkpọmkpọ ebe? Gịnịkwa mere ndị bi na ya ji gbahapụ obodo a?
