Te hinganga nui o Papurona: Na te aha i tino pakaru te emepaea?

Ko te hinganga o Papurona he huihuinga o mua i puta i te tau 539 BC. Ko te whakaekenga a te Emepaea Achaemenid ki Papurona i raro i a Cyrus the Great te tohu o te mutunga o te Neo-Babylonian Empire i tenei wa. Ua faahitihia te toparaa o Babulonia i roto i te mau tumu parau no tahito ra, mai te Cyrus Cylinder, te taata tuatapapa Heleni o Herodotus, e te tahi mau irava o te Faufaa Tahito.

Te hinganga nui o Papurona: Na te aha i tino pakaru te emepaea? 1
Ko te Pourewa o Papera na Pieter Bruegel te Kaumatua. © Whakaahua: Wikimedia Commons

Te tupuraa rahi hou te haamouraa o Babulonia

Ko Papurona he taone Iraqi o enei ra me te hitori i hoki mai ki te toru o nga mano tau BC i te wa he taone tauranga iti i te awa o Uparati. Ko Papurona tetahi wahanga o te Emepaea o Akkadian i tera wa. Ka tipu te kainga ka tipu haere i roto i te waa ka noho ko tetahi o nga taone nui o Mesopotamia o mua. I raro i te mana o te kingi Amori, a Hammurabi, ka noho a Papurona hei mana rangatira i te takiwa i te rautau 18 BC.

Ko Hammurabi (i kingi i te tau 1792-1750 BC) te ono o nga kingi o te Rangatiratanga Tuatahi o Papurona. I te roaraa o to ’na faatereraa, ua tiaau oia i te maraaraa rahi o to ’na hau emepera, ma te haru i te mau oire-ae no Elama, Larsa, Eshnunna, e Mari ei tuhaa no te hoê misioni mo‘a no te haaparare i te taata i te mau fenua atoa. Na roto i te tuuraa i te arii arii no Asura, o Isme-Dagan I, e te faaheporaa i ta ’na tamaiti ia aufau i te tute, ua haamau oia ia Babulonia ei puai rahi i Mesopotamia.

Ko Hammurabi i whakangwari ake te whakahaere, i tukuna he kaupapa hanga nui, whakanuia nga mahi ahuwhenua, whakatika me te hanga ano i nga hanganga, te whakawhānui me te whakakaha i nga pakitara o te taone, me te hanga i nga whare tapu nui mo nga atua.

Ko tana aro he ope taua me te wikitoria, engari ko tana kaupapa nui, e ai ki ana ake tuhinga, he whakapai ake i te oranga o te hunga e noho ana i raro i tona mana. I te wa i mate ai a Hammurabi, ka whakahaere a Papurona i te katoa o Mesopotamia, engari kaore i taea e ana kairiiwhi te pupuri i tenei mana.

Te hinganga nui o Papurona: Na te aha i tino pakaru te emepaea? 2
Panorama o Papurona ruinga, Hillah, Iraq. © Whakaaetanga Whakaahua: Rohe Tūmatanui

I penei pea na te kore o te mana whakahaere whai mana i te mea ko tana whai waahi ki nga pakanga a rohe kaore ia i aro ki te whakatuu i tetahi anga whakahaere hei whakapumau i te mahi tonu o tona rangatiratanga i muri i tona matenga. No reira, ua poto roa te Hau Emepera Babulonia matamua e ua tae oioi i raro a‘e i te mana o te mau taata no rapaeau mai te ati Heta, te mau Kassite, e te mau Asura.

Te whakangaromanga o te Neo-Assyrian Empire me te whanautanga o te New Babylon

I muri mai i te matenga o Ashurbanipal i te tau 627 BC, ka pa te pakanga tivira i roto i te Emepaea Neo-Assyrian, ka ngoikore haere. He maha nga rangatira o te Emepaea Neo-Assyrian i whai waahi ki te tutu. Ko tetahi o enei ko Nabopolassar, he rangatira Kaladaio nana i hanga he hononga ki nga Meri, Peresia, Sekutia, me Cimeri. I angitu tenei hononga ki te hinga i te Neo-Assyrian Empire.

Na Nabopolassar i hanga te Emepaea Neo-Babylonian, ko Papurona te whakapaipai, i muri i te rironga mai o te mana motuhake mai i nga Ahiriana. I to ’na poheraa, ua vaiiho oia i ta ’na tamaiti i te hoê tao‘a rahi e te hoê oire puai no Babulonia. Ua haamau teie emepera i te niu o te Emepera Neo-Babylonia faahiahia, ma te horoa i ta ’na tamaiti o Nebukanesa II i te mau huru tano no te turai ia Babulonia i mua i te mau peu tahito. O ta te tamaiti ïa i rave.

Ua tae te Emepera Neo-Babylonia i to ’na teiteiraa i raro a‘e i te faatereraa a Nebukanesa II, tei mono ia Nabopolassar i te matahiti 605 BC. Ko te Emepaea Neo-Babylonian te rangatira o Papurona, o Ahiria, nga wahanga o Ahia Iti, Phoenicia, Iharaira, me Arapia ki te raki i raro i te kingitanga o Nepukaneha II, i roa tae noa ki te 562 BC.

I tenei ra, e mohiotia ana a Nepukaneha II mo etahi mahi nui. No te haamataraa, ua matauhia oia no te tiavaruraa i te mau ati Iuda i rapae i Babulonia, te haruraa ia Ierusalema i te matahiti 597 BC, e te haamouraa i te hiero matamua e te oire i te matahiti 587 BC.

E mohiotia ana hoki ia mo te hanga i nga ahuatanga matua e rua o Papurona, ko te kuwaha o Ishtar i te tau 575 BC me nga Maara Iri o Papurona, e kiia ana ko tetahi o nga mea whakamiharo e whitu o te ao tawhito. Heoi ano, kei te tautohetohe tonu mena ka tika ranei a Nepukaneha II ki te hanga i nga Maara Iri.

Te hinganga nui o Papurona: Na te aha i tino pakaru te emepaea? 3
Ko te peita a René-Antoine Houasse i te tau 1676 – Na Nepukaneha te whakahau a te kingi ki te hanga i nga Maara Iri o Papurona kia pai ai tana wahine a Amyitis. © Whakaahua: Wikimedia Commons

Te mea hau atu i te anaanatae e te mârô, o te mana‘o ïa e ua faatia teie arii i te paturaa i te Pare no Babela, eiaha râ i raro a‘e i taua i‘oa ra. Ko te Etemenanki o Papurona e whakaarohia ana ko te tino kaitono mo tenei hanganga. He ziggurat tenei i whakatapua ki a Marduk, te atua rangatira o Papurona.

I pehea a Papurona i hinga - Na te mana o Nabonidus i awhina i te whakangaromanga o Papurona?

Te mau arii i mono ia Nebukanesa II, mea iti a‘e to ratou aravihi ia ’na e ua faatere ratou no te mau tau poto roa. E wha nga kingi o te Emepaea Neo-Babylonia i te tekau tau i muri i te matenga o Nepukaneha II, ko te whakamutunga o ratou ko Nabonidus, nana i whakahaere mai i te 556 BC tae noa ki te hinganga o Papurona i te 539 BC.

17 tau te roa o Nabonidus e kingi ana, e mohiotia ana mo tana whakahokinga mai i nga tikanga hangahanga me nga tikanga tuku iho o te rohe, ka riro mai i a ia te ingoa "kingi whaipara tangata" i roto i nga kaituhi o enei ra. Noa ’tu râ, aita oia i auhia e to ’na mau taata, te mau perepitero iho â râ o Marduk, no te mea ua opani oia i te haapaoraa Marduk no te turu i te atua o te ava‘e Sin.

Te hinganga nui o Papurona: Na te aha i tino pakaru te emepaea? 4
Nabonidus i roto i te tauturu ma te faaite ia ’na te pure ra i te ava‘e, te mahana e Venus. © Whakaahua: Wikimedia Commons

Te tapao atoa ra te mau papai tahito e i roto i te tahi mau tuhaa, aita teie arii i tâu‘a roa ia Babulonia: “I te roaraa o te mau matahiti e rave rahi o to ’na tiaraa arii, ua ere o Nabonide i te oasis Arabia no Tayma. Ko nga take i ngaro ai ia mo te wa roa ka noho tonu hei tautohetohe, me nga ariā mai i te mate ki te haurangi, ki te hiahia ki nga mahi whaipara whakapono."

I te wa i hinga ai a Papurona?

Te hinganga nui o Papurona: Na te aha i tino pakaru te emepaea? 5
Te parauhia ra i roto i te Bibilia, o Kuro Rahi, i faatiamâ mai i te mau ati Iuda i te faatîtîraa i Babulonia. © Whakaahua: Wikimedia Commons

I taua wa, ko nga Pahia ki te rawhiti kei te whakapumau i to ratou mana i raro i te kaiarahi a Kuru Nui. I hinga nga Pahia i nga Meri i te tau 549 BC ka haru i te whenua huri noa i Papurona. I te pae hopea, ua haru te mau Peresia ia Babulonia iho i te matahiti 539 BC.

Ua hope te Emepera Neo-Babylonia i te toparaa o Babulonia. He maha nga kaituhi o mua i tuhi i te huihuinga o mua, engari na te tautohetohe, kaore e taea te hanga ano i nga tino kaupapa i puta.

Ia au i te mau taata tuatapapa Heleni o Herodotus e o Xenophon, ua topa o Babulonia i muri a‘e i to ratou haaatiraahia. I te tahi a‘e pae, te parau ra te Cyrus Cylinder e te Nabonidus Chronicle (te tuhaa o te Paraleipomeno Babulonia), e ua haru to Peresia ia Babulonia ma te ore e aro. Hau atu â, te faataa ra te Cyrus Cylinder i te arii Peresia mai ta Marduk i maiti no te haru ia Babulonia.

Te hinganga o te poropititanga o Papurona - He aha nga korero e korero ana?

Te hinganga nui o Papurona: Na te aha i tino pakaru te emepaea? 6
Ko te tuhituhi ki te pakitara, ko Raniera raua ko Kingi Perehatara, te hinganga o nga korero paipera o Papurona. © Image Credit: fluenta/Adobe Stock

Ko te hinga o Papurona he mea rongonui i roto i te hitori o te Paipera no te mea kua tuhia i roto i nga tuhinga maha o te Kawenata Tawhito. Ko tetahi korero e rite ana ki tera i tuhia i roto i te Cyrus Cylinder e whakaahuatia ana i roto i te Pukapuka a Ihaia. Ua maitihia o Kuro e te Atua o Iseraela eiaha râ ia Marduk. I muri a‘e i te toparaa o Babulonia, ua faatiahia te mau ati Iuda tei hopoi-tîtî-hia mai te faatîtîraahia o Nebukanesa II i te fare.

I te tau o Nebukanesa II, ua tohuhia te toparaa o Babulonia i roto i te tahi atu buka, te Buka a Daniela. E ai ki tenei pukapuka, he moemoea te kingi i kite ai ia i tetahi whakapakoko he koura tona mahunga, he uma hiriwa me ona ringa, he puku parahi, he huha, he waewae rino, he waewae uku.

I tukitukia te whakapakoko e te toka, no muri mai ka tupu hei maunga e kapi katoa ana te ao. Ua faataa te peropheta Daniela i te moemoeâ a te arii ei faahoho‘araa i na basileia e maha i muri iho, te matamua o te Hau emepera Neo-Babulonia, o te haamouhia e te Basileia o te Atua.